Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bespovratna sredstva značajna za veću efikasnost i prihode preduzeća

Šta o programu za nabavku opreme kažu preduzetnici
Srpska ekonomija

Nabavka nove opreme i mašina veoma je važna za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike u našoj zemlji, jer donosi višestruku korist – unapređuje poslovanje, čini ga bržim i efikasnijim te štedi vreme i resurse, pomaže razvoju novih proizvoda, a često predstavlja i standard koji podrazumevaju njihovi inostrani partneri. Ovo je zaključak razgovora sa nekoliko domaćih kompanija koje su decenijama prisutne na domaćem, ali i tržištima regiona, Evrope i sveta.

Zajedničko za njih je i da su bile korisnici Programa podrške malim i srednjim preduzećima za nabavku opreme, koji sprovodi Ministarstvo privrede u partnerstvu sa bankama i lizing kućama, a čime pravnim licima i preduzetnicima omogućava lakši pristup finansijama potrebnim za unapređenje poslovanja.

Krajem marta raspisan je javni poziv kojim se malim, srednjim, mikro preduzećima i preduzetnicima nude sredstva za nabavku opreme u ukupnom iznosu od 1,55 milijardi dinara, odnosno maksimalno pet miliona po privredniku. Ministarstvo sufinansira četvrtinu troškova, preduzeće učestvuje sa pet odsto, dok se 70 procenata troška finansira kroz kredite banaka ili lizing kuća.

Na koje sve načine ovaj vid podrške doprinosi poslovanju?

„Konfekcija David" iz Svrljiga već 23 godine proizvodi odevne predmete u kategoriji „lake konfekcije", kao što su pantalone i suknje. Takođe, pruža usluge renomiranim svetskim kompanijama sa sedištem u Italiji, poput „Armanija“, „Kavalija“ i „Luiđija“, te se garderoba nastala u ovoj svrljiškoj konfekciji koristi širom sveta.

U okviru programa subvencija, prošle godine su nabavili savremenu opremu važnu za veću efikasnost poslovanja – „leptir presu“ za peglanje i parnu duvaljku.

„Čemu služi ta oprema? Leptir presa čini peglanje i dorade besprekornim, a zahvaljujući duvaljci na paru nogavice pantalona koje proizvodimo su savršeno ravne. To su sve standardi visokog kvaliteta koje podrazumevaju naši inostrani kupci i praktično su preduslov naše saradnje. U današnjem poslovanju veoma je važno ne samo pratiti nove tehnologije i opremu, već ih i primeniti. To se višestruko isplati”, kaže Milica Milanović, direktorka i vlasnica „Konfekcijе David".

„Naše pređašnje iskustvo sa programom je odlično. Pandemija je značajno uticala na našu industriju, inostrani kupci su smanjili proizvodnju, međutim program za nas predstavlja povoljan način da poboljšamo posao, kroz nabavku osnovnih sredstava“, dodaje ona.

Preduzeće „Art Bata“ iz Stopanje izrađuje i projektuje nameštaj od drveta, a za svoje klijente takođe projektuje enterijer i objekte. Svoje proizvode iz ovog mesta u blizini Kruševca izvoze i u Švajcarsku, Austriju i Nemačku. Već trideset godina su u poslu. Subvenciju su prošle godine iskoristili za kupovinu CNC mašine za obradu pločastih materijala.

„Mašina je inače veoma skupa i učešće u programu nam je pomoglo da je kupimo i time poboljšamo i efikasnost i preciznost u radu. To nam je veoma značilo tokom prošle godine. Pandemija nije u velikoj meri uticala na naše poslovanje, pretpostavljam jer građani nisu išli na putovanja i radije su ulagali u uređivanje doma, a mi smo fokusirali na domaće tržište, jer je izvoz bio obustavljen“, kaže Jovan Milojević, vlasnik ove kompanije.

„Prošle godine smo kupili mašinu koja laserski seče metal i omogućava nam da naše zamisli brzo i precizno prenesemo na materijal. Naši kapaciteti izrade sada su dvostruko veći. Osim toga, kvalitet proizvoda je poboljšan, a cene snižene, uz uštedu vremena i razvoj novih serija proizvoda. To smo postigli jer sada možemo sami da obavimo nove vrste poslova, unutar sopstvene proizvodnje, ne zavisimo od drugih za određene usluge. Već smo ostvarili uštedu kupovinom ove mašine“, ističe Vladimir Bosančić, direktor proizvodnje u novosadskoj kompaniji „Megal d.o.o“.

Ova firma već tri decenije proizvodi i prodaje metalni industrijski nameštaj, kao što su metalne police, arhivski i garderobni ormane, regali za skladišta i vatrootporni ormani. Njihovi proizvodi mogu se videti u supermarketima, hotelima, bankama, skladištima, arhivama, poslovnim prostorima, ne samo u našoj zemlji, već i u regionu i SAD.

„Da nismo imali ovu mašinu, ne bismo dobili nov posao koji podrazumeva dugoročnu saradnju sa norveškim partnerom. Za više od polovine proizvoda koje ćemo raditi za njih koristićemo mašinu, zahvaljujući kojoj smo mogli da ponudimo konkurentnu cenu i rokove, kao i odgovarajući kvalitet. Oprema uvek sama sebe isplati, u kraćem ili dužem roku”, zaključuje Bosančić.

Jedan od partnera programa je Erste Banka, koja ove godine učestvuje po šesti put. U prethodnim godinama finansirala je više od 200 klijenata, u najvećoj meri iz prerađivačke industrije, kao i trgovine na veliko i malo.

„Privredi je u aktuelnim okolnostima izuzetno potrebna podrška, a ovaj program već nekoliko godina zaredom zaista predstavlja oslonac preduzetnicima, mikro i malim preduzećima u unapređenju poslovanja. Zato sa velikim zadovoljstvom učestvujemo i ove godine i već beležimo značajno interesovanje, imajući u vidu da smo prvi kredit već odobrili, a 30 kreditnih zahteva je trenutno u obradi. Klijenti su uz pomoć novih mašina u prethodnim godinama pre svega podigli kvalitet svojih proizvoda, uz automatizaciju procesa i uštedu vremena. U Erste Banci verujemo u razvoj malog biznisa, te ćemo nastojati da podržavamo sve programe Vlade čiji je cilj rast proizvodnje i preduzetništva“, naglasio je Bojan Vulikić, direktor Direkcije za mala preduzeća i preduzetnike u Erste Banci.

Maksimalan rok otplate kredita je pet godina, uz obavezan grejs period od šest meseci. Krediti se mogu odobravati u dinarima ili evrima, uz fiksnu ili promenljivu kamatnu stopu, u zavisnosti od roka otplate i vrste valute. Važna pogodnost je to što krediti ne moraju da budu obezbeđeni hipotekom na nekretninama, već zalogom na kupljenoj opremi ili alatima. Takođe, ne postoje troškovi naknade za obradu zahteva, prevremenu otplatu kredita i izmenu ugovorenih uslova, kao ni troškovi menica i izveštaja Kreditnog biroa.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane