Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ranjive grupe žena teško do posla u opštinskim i gradskim upravama

Beograd
Srpska ekonomija

Položaj pojedinih, ranjivih kategorija žena na tržištu rada, poput samohranih majki, osoba sa invaliditetom i Romkinja, i inače je nepovoljan, a svaka četvrta jedinica lokalne samouprave (JLS), posmatrana kao poslodavac, u svojim organima ne zapošljava ni jednu od navedenih grupa, pokazalo je istraživanje o usklađivanju rada i roditeljstva koje je sprovelo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Ipak, veliki deo anketiranih opština, njih čak 92 odsto, izjasnio se da je spremno da aktivno podrži, posreduje i pomogne u nalaženju posla i zapošljavanju nezaposlenih majki na svojoj teritoriji. U tome, većina njih očekuje podršku ali i finansijsku pomoć države.

O istraživanju, koje je deo projekta „Jednaki - ka rodnoj ravnopravnosti usklađivanjem radnog i porodičnog života zaposlenih“, razgovaramo sa koordinatorkom projekta, demografkinjom Gordanom Bjelobrk.

- Više od 24 odsto opština i gradova, što je gotovo četvrtina, trenutno ne zapošljava ni jednu od pomenutih ranjivih grupa žena. Najveći je broj onih koje pri zapošljavanju prednost daju samohranim majkama (40,5 odsto). Među zaposlenima 16,2 odsto opština ima i samohrane majke kao i žene sa invaliditetom, dok pored ove dve grupe i Romkinje zapošljava tek 13,5 odsto, navodi podatke Bjelobrk.

Kako dodaje, najmanje je onih lokalnih samouprava (5,4 odsto) koje trenutno zapošljavaju istovremeno i samohrane majke i žene Romske nacionalnosti.

Međutim, Bjelobrk napominje da su opštine u upitniku istraživanja pokazale visok nivo društvene odgovornosti, s obzirom da je većina spremna da ubuduće strateški razmišlja o zapošljavanju kategorija žena koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, ali i mnogim drugim aktivnostima kojima bi se olakšala pozicija zaposlenih roditelja male dece, i postiglo efikasnije usklađivanje posla sa roditeljstvom. Iznenađujuće, prepreke tome nisu uvek samo finansijske, sudeći po odgovorima JLS, ali se ipak najveći deo opština i gradova izjasnio da bi u bilo kakve poduhvate te vrste, ušao najpre uz pomoć države i njenih institucija.

- Na pitanje o tome koje bi konkretne aktivnosti država trebalo da preduzme kako bi ih stimulisala da aktivno učestvuje u sprovođenju mera u vezi sa usklađivanjem rada i roditeljstva, najveći procenat JLS koje su učestvovale u anketi (37,8 odsto) odgovorio je da bi medijska promocija porodično odgovornih gradova ili opština mogla da bude značajna stimulativna mera. Na drugom mestu su ekonomski podsticaji, podržani od 35,2 odsto ispitanika, dok 27 odsto njih smatra da bi poreske olakšice učinile da se veći broj JLS angažuje oko aktivnijih mera usmerenih na porodice i njihovo poslovno okruženje, navodi Bjelobrk.

Samo deo istraživanja, koji je predstavljen u ovom tekstu, rezultat je upita koji su popunjavali zaposleni i zaposlene u organima gradskih i opštinskih uprava, među kojima su žene dominantno brojnije, sa čak 74,6 odsto, a što i jeste prosečna struktura po polu u svim loklanim samoupravama. Zaposleni i zaposlene koji su učestvovali u anketi su roditelji sa decom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. Istraživanje o usklađivanju rada i roditeljstva organizovano je sa ciljem da se prikupe informacije o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju JLS i zaposleni roditelji koji pokušavaju da usklade svoje radne i porodične obaveze, kao i informacije o stavovima lokalne samouprave i njihovoj spremnosti na društveno odgovorno delovanje prema najbitnijim članovima društvene zajednice, kroz podršku zaposlenim roditeljima s malom decom.

 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane