Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Olakšice na otplatu kredita dužnicima pogođenim pandemijom COVID-19

Nove mere Narodne banke Srbije
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na vanrednoj sednici, usvojio Odluku o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u uslovima pandemije COVID-19 i Odluku o privremenim merama za davaoce finansijskog lizinga u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u uslovima pandemije COVID-19.

Imajući u vidu složenost uticaja okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 na građane i privredu, Narodna banka Srbije je utvrdila da postoji prostor za preduzimanje dodatnih mera koje imaju za cilj olakšano izmirivanje obaveza dužnika koji se suočavaju s teškoćama usled pandemije COVID-19 i odgovorno upravljanje kreditnim rizikom banaka i davalaca finansijskog lizinga u trenutnim okolnostima.

Narodna banka Srbije ovim odlukama propisuje mere i aktivnosti koje su banke i davaoci finansijskog lizinga dužni da primene radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom, što podrazumeva blagovremeno prepoznavanje potencijalnih poteškoća kod dužnika i preduzimanje odgovarajućih koraka. Upravo iz tog razloga, Narodna banka Srbije propisuje im obavezu da dužniku (fizičkom licu, poljoprivredniku, preduzetniku i privrednom društvu), koji usled okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze prema banci ili davaocu finansijskog lizinga, odnosno koji može imati teškoće u izmirivanju tih obaveza, na njegov zahtev, odobri olakšicu u otplati obaveza.

Narodna banka Srbije je procenila da potrebu za olakšicama imaju posebno nezaposlena lica, dužnici čiji su prosečni neto mesečni prihodi u poslednja tri meseca ispod proseka zarada u Republici Srbiji, kao i dužnici s prosečnim neto mesečnim prihodima u poslednja tri meseca do 120.000 dinara, a čiji je neto mesečni prihod manji za 10% ili više u odnosu na prihod pre 15. marta 2020. i čiji je stepen kreditne zaduženosti, odnosno opterećenost mesečnih primanja kreditnim i drugim obavezama iznad 40% tih prihoda.

Za poljoprivrednike, preduzetnike i privredna društva ocenjeno je da je olakšice u otplati obaveza potrebno ponuditi naročito dužnicima koji su u 2020. godini imali pad poslovnih prihoda, odnosno prometa od najmanje 15% u odnosu na 2019. godinu ili je došlo do prekida poslovanja dužnika u neprekidnom trajanju od najmanje 30 dana usled pandemije COVID-19.

Takođe, pravo na navedene olakšice imaće i dužnici koji su u docnji dužoj od 30 dana u materijalno znatnom iznosu po osnovu bilo koje obaveze na koje se odluka primenjuje. Pored navedenog, ostavljena je mogućnost bankama i davaocima finansijskog lizinga da na obrazložen zahtev dužnika, ukoliko usled drugih činjenica i okolnosti ocene da je došlo do pogoršanja finansijskog položaja i nemogućnosti izmirivanja obaveza dužnika, odobre olakšice dužniku.

Olakšice koje su predviđene odlukama odnose se na reprogram i refinansiranje kredita i obaveza iz finansijskog lizinga, uz odobravanje grejs-perioda od šest meseci i odgovarajućeg produženja roka otplate, tako da mesečne obaveze dužnika ne budu veće od onih iz plana otplate pre odobravanja olakšica. Tokom grejs-perioda banka obračunava kamatu, pri čemu se dužnik, u samom zahtevu, opredeljuje da li će plaćati kamatu tokom trajanja grejs-perioda ili nakon njegovog isteka.

Drugi kreditni proizvodi ‒ kreditna kartica i dozvoljeno prekoračenje računa – mogu biti obuhvaćeni olakšicama u skladu sa ovom odlukom, na način da se odobri kredit za refinansiranje obaveza po osnovu tih proizvoda, uz grejs-period od šest meseci i ugovorenu mesečnu otplatu, pri čemu se period otplate produžava na način da mesečne obaveze ne budu veće od mesečnih obaveza koje bi dužnik inače plaćao po tom proizvodu.

Posebno se ističe i to da banke odnosno davaoci finansijskog lizinga ne mogu naplatiti naknadu za preduzete mere i aktivnosti u skladu sa odlukama, kao ni troškove koje mogu imati u vezi s tim merama i aktivnostima, uključujući i troškove za obradu zahteva klijenta, osim troškova neophodnih za odobravanje potraživanja, a koje ne utvrđuje banka odnosno davalac finansijskog lizinga (npr. kreditni biro ili katastar nepokretnosti).

U skladu sa odlukama, banke i davaoci finansijskog lizinga će najkasnije do 22. decembra 2020. na svojoj internet prezentaciji i u svojim poslovnicama objaviti obaveštenje kojim će se dužnici informisati o mogućnostima podnošenja zahteva za dobijanje olakšica, kao i o uslovima koji u tom smislu treba dužnik da ispunjava.

Svi dužnici koji ispunjavaju propisane uslove mogu podneti banci odnosno davaocu finansijskog lizinga zahtev za dobijanje olakšica elektronskim putem ili poštom, kao i u poslovnim prostorijama, do 30. aprila 2021. godine, s tim da dužnicima savetujemo da zbog trenutne epidemiološke situacije prednost daju elektronskom načinu komunikacije.

Banka odnosno davalac finansijskog lizinga dužni su da o zahtevu dužnika odluče i o toj odluci obaveste dužnika u roku od 30 dana od dana prijema zahteva.

Donete odluke stupile su na snagu 15. decembra 2020. godine, te su dužnici već od narednog dana u mogućnosti da, bez obzira na obaveštenje banaka odnosno davalaca finansijskog lizinga, podnesu zahtev za dobijanje navedenih olakšica, saopštila je NBS.

Narodna banka Srbije će, kao i do sada, s dužnom pažnjom pratiti uticaj izmenjenih okolnosti na sve relevantne tržišne učesnike i odgovorno preduzimati korake iz svoje nadležnosti usmerene na očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, što je preduslov za očuvanje i unapređenje privrednog rasta u celini.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem