Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Primetan trend rasta udela električnih i hibridnih vozila u portfoliju

Beograd
Srpska ekonomija

Iako su vozila na električni i hibridni pogon već dugi niz godina prisutna na tržištu, očekuje se da će njihova proizvodnja i upotreba tek doživeti pravu ekspanziju. Razlozi za to su brojni – od različitih regulativa za očuvanje životne sredine koje države širom sveta usvajaju, preko porasta ekološke svesti samih vozača, do industrije automobila koja i sama nastoji da svoje proizvode učini manje štetnim po okolinu.

Ministarstvo zaštite životne sredine je ranije ove godine objavilo procenu da se u našoj zemlji trenutno koristi oko 4.000 električnih i hibridnih vozila. Podaci kompanije S Leasing pokazuju da je u protekle tri godine primetan trend rasta učešća ovih vozila u njenom portfoliju.

„Segment hibridnih i električnih vozila, ukupno posmatrano, porastao je od 1,7 odsto udela broja finansiranih vozila 2018. godine do 4,5 odsto prošle godine, dok u ovoj godini beležimo sličan trend. Kada je reč o broju vozila, rast je zabeležen i u segmentu hibridnih i u segmentu električnih vozila, ali su hibridna značajno dominantnija,“ ističe Bojan Vračević, predsednik Izvršnog odbora kompanije S-Leasing.

Visoka cena električnih i hibridnih vozila glavna je prepreka za mnoge vozače koji bi se radije opredelili za ovaj zeleniji vid transporta. Ipak, uz porast masovne proizvodnje i dalji razvoj tehnologija očekuje se da će cena u budućnosti biti niža. Dok se to ne desi, veliki broj zemalja, među njima i Srbija, nude različite olakšice kako bi podstakle kupovinu električnih i hibridnih vozila. Tako je krajem prošle godine Vlada Republike Srbije usvojila Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine električnih i hibridnih vozila, kojom je za podsticaj kupovine ekološki prihvatljivih vozila izdvojeno 120 miliona dinara, a u zavisnosti od vrste vozila subvencije mogu da iznose od 250 do 5.000 evra. Osim toga, na snazi je i odluka Vlade da vozače električnih i hibridnih automobila oslobodi plaćanja poreza na upotrebu motornih vozila.

„S-Leasing nastoji da u saradnji sa svojim partnerima kupcima omogući povoljnije uslove za nabavku ovih vozila, a pojačanom interesovanju doprinele su i subvencije države. Značajniji rast prodaje električnih i hibridnih vozila očekujem u godinama koje dolaze. Preduslovi za to su da država nastavi program subvencija za nabavku ovih vozila i vlasnicima omogući dodatne olakšice. Takođe, osim pristupačnije cene vozila koja bi mnoge vozače motivisala da se opredele za ovaj ekološki održiviji vid transporta, većem broju električnih vozila na našim putevima doprinelo bi i značajnije širenje infrastrukture za punjenje baterija,“ zaključuje Vračević.

Analiza izvoza hibridnih i električnih vozila iz zemalja regiona CIE koju je sprovela Erste Grupa takođe pokazuje da je popularnost zelenijih prevoznih sredstava znatno porasla proteklih nekoliko godina. Dok su automobili na benzin i dizel imali ubedljivo najveći udeo u izvozu automobila iz CIE u zemlje EU i treće zemlje u 2015. godini, analiza strukture prošlogodišnjeg izvoza automobila prema vrsti motora daje prilično drugačiju sliku. Premda je obim trgovine pogođen ograničenjima uvedenim u kontekstu pandemije, izvoz električnih i hibridnih automobila zabeležio je primetan porast u svim zemljama CIE osim Hrvatske. Hibridni i električni automobili imali su primetan udeo u ukupnom izvozu automobila iz regiona u 2020. godini – od 0,4% u Hrvatskoj do 20% u Slovačkoj i 24% u Rumuniji. Udeo zelenijih vrsta motora bio je viši u izvozu automobila unutar EU, uz izuzetak Slovačke u kojoj su hibridni i električni automobili bili nešto zastupljeniji u trgovini sa zemljama izvan EU. Velika je verovatnoća da će se trend u prilog zelenijim vrstama motora nastaviti i u predstojećih nekoliko godina.

Ostali naslovi

Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)