Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kiseonik za buduće generacije

Završena najveća akcija pošumljavanja u Srbiji
Srpska ekonomija

Projekat „Zasadi drvo“ dobio je epitet najveće akcije pošumljavanja budući da su zaposleni u dm-u, sa svojim porodicama i brojnim volonterima, u samo jednom danu posadili više od 51.000 sadnica na 34 lokacije širom Srbije u novembru 2019. godine. Do danas, naša zemlja postala je bogatija za više od 153.000 mladih stabala zahvaljujući inicijativi Zasadi drvo.

„Ovaj poduhvat usledio je kao prirodni nastavak zelenih inicijativa naše kompanije koja je oduvek bila usmerena na kontinuirano unapređivanje ekoloških kriterijuma u gotovo svim segmentima poslovanja. Šira javnost godinama unazad prepoznaje dm kao ekološki osvešćenu kompaniju, a posebno nas raduje kada ta priznanja stižu od stručne zajednice. Filozofija naše kompanije temelji se na društveno odgovornim postulatima na koje smo ponosni i koje nastojimo da prenesemo na zajednicu u kojoj živimo i poslujemo. Ovakva priznanja su nam podstrek da nastavimo da negujemo ovu praksu“, izjavila je Svetlana Jovanović Mitić, marketing menadžer dm drogerie markt Srbija.

Ovaj projekat, koji je simbolično pozivao građane da „Zasade kiseonik za buduće generacije“ i nastojao da edukuje javnost o ekološkim izazovima planete, kompanija dm pokrenula je 2019. godine u saradnji sa medijskom kućom Adria Media Group i institucionalnim partnerima - Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Uprava za šume), Privrednom komorom Srbije, JP Srbijašume, JP Vojvodinašume, Pokretom gorana Srbije i Botaničkom baštom Jevremovac, a u 2020. godini inicijativi su se pridružila još dva partnera – Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu i Šumarska škola u Kraljevu.

Kompanija dm drogerie markt dobitnik je Nacionalne nagrade za društveno odgovorno poslovanje "Đorđe Vajfert" za 2020. godinu, koju dodeljuje Privredna komora Srbije. Drogerijski lanac poneo je ovo odlikovanje zahvaljujući projektu pošumljavanja „Zasadi drvo“ koji je pokrenuo zajedno sa Adria Media Group-om i institucionalnim partnerima.

Ovo je drugi put da kompanija dm osvaja nagradu „Đorđe Vajfert“, budući da je pre dve godine ponela ovo priznanje za projekat „dm Inkubator“ kroz koji je domaćim proizvođačima pružila priliku da razviju, a potom plasiraju 57 proizvoda iz segmenta hrane i kozmetike na police dm drogerija širom Srbije.

Od početka 2021. godine dm je nosilac još nekoliko priznanja koja se odnose na odgovorno poslovanje i tretman zaposlenih, među kojima su priznanje za najpoželjnijeg poslodavca u oblasti ritejla, prema istraživanju preferencija mladih u okviru Serbia Youth Awards, kao i nagrade „Najbolji odgovor na pandemiju virusa korona“ i „Najbolji u Srbiji 2020“ koje dodeljuje Komora menadžera ljudskih resursa Srbije.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza