Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Donacije za opšte dobro skoro tri puta veće u 2020. godini

Dobročinstvo u Srbiji
Foto: Catalyst Balkans
Srpska ekonomija

Prema procenama Catalyst Balkans, u 2020. godini u Srbiji su građani i kompanije donirali više od 90 miliona evra za opšte dobro. Ukupan iznos donacija za prevazilaženje posledica pandemije iznosio je 42,1 odsto. To je rast dobrotvornih davanja od čak 2,7 puta u odnosu na prethodnu godinu.

Čak i davanja koja nisu povezana sa pandemijom premašuju za više od 10 miliona evra ukupna davanja u 2019. godini. Ovo je uvećalo prosečne donacije po pojedincu sa 4,9 evra u 2019. godini na 13 evra u prošloj godini.

„Nakon nekoliko godina u kojima su davanja građana bila veća od davanja poslovnog sektora, ove godine su kompanije donirale nešto više od polovine ukupne zabeležene darivane sume, dok donacije građana čine oko 35 odsto. Kompanije su najviše donirale državi za borbu protiv Kovid-19, a građani su aktivno donirali SMS-om za individualna lečenja sugrađana“, rekao je Nathan Koeshall, direktor Catalyst Balkans.

Ako bismo zanemarili činjenicu da su donacije namenjene ublažavanju posledica pandemije činile najveći deo ukupnih donacija, druge oblasti su ostale nepromenjene u odnosu na 2019. godinu – zdravstvo (25 odsto), podrška marginalizovanim grupama (14 odsto), smanjenje siromaštva (9 odsto) i obrazovanje (7 odsto).

„Dobročinstvo je ono što nas u vreme krize podseća da smo jedna zajednica, jedno društvo, i da možemo da gradimo budućnost samo ako postoje dijalog i saradnja. Preduslov je da u društvu postoji poverenje između donatora, primalaca i javnosti, a jedini način za to je potpuna transparentnost pri doniranju“, izjavila je Jelena Avramović, menadžerka programa pri Američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID.

U pogledu broja dobrotvornih akcija, najveći udeo među primaocima donacija uglavnom zauzimaju pojedinci i porodice što je ostalo nepromenjeno i u godini pandemije. Međutim, na osnovu procenata u odnosu na ukupna darivana sredstva, kod podrške pojedincima je taj procenat umanjen sa 11,4 odsto u 2019. godini na svega 4,4 odsto u 2020. Ipak, pandemija jeste promenila redosled primalaca jer je, za razliku od prošle godine, ka državi bio usmeren veći procenat donacija nego ka neprofitnim organizacijama, što je posledica vanredne situacije, kao i ukidanja PDV-a na donacije ka zdravstvenom sistemu Republike Srbije tokom vanrednog stanja.

Vanredno stanje je podstaklo i drugačije načine darivanja. Raniji trendovi kao i sveukupna slika dobročinstva je značajno promenjena u odgovoru na nove i drugačije potrebe. „Gledano u celini, izgleda da su građani u zemlji i dijaspori, kompanije i neprofitne organizacije bili brzi i efikasni u odgovoru na krizu, i suštinski su doprineli i pomogli državi u borbi protiv pandemije, iako su neki predlozi za uvođenje poreskih olakšica poput ukidanja PDV-a na donacije hrane izostali, a mogli su da pomognu u značajnoj meri“, rekao je Veran Matić, direktor Srpskog filantropskog foruma.

Istraživanje „Srbija daruje 2020 – godišnji izveštaj o dobročinstvu“ je deo Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije. Istraživanje je sproveo Catalyst Balkans u partnerstvu sa Trag fondacijom, uz dodatnu podršku Fondacije „Čarls Stjuart Mot“ i Fonda braće Rokfeler.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza