Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uticaj pandemije na stabilnost porodice

Beograd
SOS: Dečije selo
Srpska ekonomija

Svet 15. maja obeležava Međunarodni dan porodice. Već 26 godina, svaki 15. maj prilika je da se podsetimo značaja porodice kao temelja društva, da pružimo podršku osnaživanju porodica i na taj način doprinesemo razvoju zajednica u kojima živimo. Svi koji se bave porodicama, nezavisno da li su pojedinci ili organizacije, imaju zadatak i obavezu da svojim zalaganjem osnaže porodice, obezbede poštovanje njihovih različitosti i utiču na informisanje javnosti o problemima sa kojima se porodice širom sveta suočavaju. SOS Dečija sela Srbija i Mreža organizacija za decu Srbije (MODS) fokus svog rada i angažovanja stavljaju upravo na decu i porodice iz cele Srbije, sa snažnom željom da doprinesu unapređenju položaja i poboljšanju kvaliteta njihovog života.

U našoj zemlji postoji značajan broj socijalno-ugroženih porodica, koje žive na rubu siromaštva. Pandemija koronavirusa, sa kojom smo globalno suočeni u proteklih godinu dana, dodatno je otežala uslove života porodica sa niskim socio-ekonomskim statusom, uzrokujući nove poteškoće kako na ekonomskom, tako i na psihološkom planu. Postojeća kriza produbila je nejednakosti na svim nivoima (u primanjima, pristupu obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada, adekvatnim i pouzdanim informacijama).

Upravo vreme pandemije dovelo je do pojačane potrebe porodica za podrškom i dodatno istaklo važnost usluga socijalne zaštite, posebno na lokalnom nivou. Programi preventivnog karaktera postali su važniji nego ikada, kao i potreba da se pronađe mehanizam u okviru sistema socijalne zaštite kojim bi se obezbedila psiho-socijalna, savetodavna i materijalna podrška porodicama, a sve u cilju prevencije siromaštva, diskriminacije ili izmeštanja dece iz porodice.

„SOS Dečija sela Srbija kroz svoje Centre za podršku porodici u Beogradu i Nišu, a uskoro i u Kraljevu, radi na osnaživanja roditeljskih kapaciteta i sprečavanja izdvajanja dece iz porodice. Rad sa porodicama je prilagođen njihovim individualnim potrebama. Naši saradnici ih posećuju u domovima gde žive, a na raspolaganju su im i prostorije Centara u kojima pružamo savetodavnu i edukativnu podršku i realizujemo različite radionice i obuke namenjene kako deci, tako i roditeljima. Važan segment našeg rada predstavlja i povezivanje porodica sa drugim ustanovama u lokalnoj zajednici, što značajno doprinosi njihovoj integraciji u društvenu zajednicu. Stvarajući odnos povezanosti i poverenja gradimo čvrst temelj za postizanje pozitivnih promena u porodici i na taj način preveniramo izdvajanje dece iz bioloških porodica,“ rekla je Vesna Mraković Jokanović, nacionalni direktor organizacija SOS Dečija sela Srbija, ističući da dugoročna strategija SOS Dečija sela Srbija predviđa sprovođenje različitih programa i intervencija za zaštitu i podršku dece i mladih bez roditeljskog staranja, kao i porodica u riziku.

„U tom cilju udružujemo snage sa drugim organizacijama i institucijama, uključujući i privatni sektor, kako bi pružili mogućnosti za dalje unapređenje i poboljšanje brige i podrške deci, mladima i porodicama kojima je takva podrška preko potreba,” – ističe Mraković Jokanović.

„Porodica bi trebalo da bude najbolje mesto za odrastanje svakog deteta, pružajući mu sigurnost, podršku i podsticajno okruženje za razvoj. Svako dete zaslužuje najbolje moguće uslove za život bez obzira na to gde je rođeno, u kojoj porodici živi, u kom gradu ili delu Srbije. Solidarnost sa onim najslabijim i najranjivijim je suštinska vrednost naše organizacije koja povezuje preko 100 udruženja iz cele zemlje sa misijom da učinimo život svakom detetu boljim,“ – rekao je Saša Stefanović, direktor Mreže organizacija za decu Srbije.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane