Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rezultati domaće privrede iznad očekivanja

Narodna banka Srbije
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 1,0%. Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor imao je u vidu pre svega da se efekti prethodno donetih monetarnih i fiskalnih mera mogu očekivati i u narednom periodu i da će po tom osnovu uslovi finansiranja privrede i građana ostati povoljni, kao i da će rasti njihov raspoloživ dohodak. Tome će doprineti i usvojeni treći paket mera pomoći privredi i građanima od oko 4,3% bruto domaćeg proizvoda ove godine.

Izvršni odbor je istakao da su rezultati domaće privrede i početkom ove godine iznad očekivanja. Srbija je pretkrizni nivo ekonomske aktivnosti dostigla pre mnogih svetskih ekonomija – već u prvom tromesečju ove godine, dok su inicijalne procene bile da će se to dogoditi u drugom tromesečju ove godine. Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, u prvom tromesečju ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda od 1,2% međugodišnje. Najveći pozitivan doprinos tom rastu, prema oceni Narodne banke Srbije, dao je neto izvoz. Kao i prethodnih godina, izvoz je ostao geografski i proizvodno rasprostranjen kao rezultat snažnog priliva stranih direktnih investicija u Srbiju, pretežno u razmenljive sektore. Zahvaljujući očuvanom investicionom i potrošačkom poverenju i realizaciji infrastrukturnih projekata, oporavak beleže i investicije u fiksne fondove i potrošnja. Dodatni impuls rastu očekuje se od trećeg fiskalnog paketa pomoći privredi i građanima i viših planiranih kapitalnih rashoda države. Očekujemo da uspešan nastavak sprovođenja procesa vakcinacije, kao i oporavak u uslužnim delatnostima, koje su još uvek pogođene pandemijom, obezbedi da rast bruto domaćeg proizvoda bude 6%, što je iznad naših prethodnih projekcija zahvaljujući rastu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromesečju.

Međugodišnja inflacija je bila na niskom nivou u prvom tromesečju (1,4% u proseku). Tada je izostao sezonski uobičajen rast cena povrća, koji je ipak nadoknađen u aprilu, što je uticalo na rast međugodišnje inflacije na 2,8%. Izvršni odbor očekuje nešto višu stopu inflacije i u maju, pri čemu će njen rast biti privremen i posledica pre svega niske baze iz prethodne godine, prvenstveno kod naftnih derivata, što je slučaj i u većini drugih zemalja zbog prošlogodišnjeg kolapsa svetske cene nafte usled pandemije. U isto vreme, niska bazna inflacija od 1,8% ukazuje na odsustvo znatnijih inflatornih pritisaka sa strane tražnje, a njeno stabilno kretanje oko trenutnog nivoa Izvršni odbor očekuje i u narednom periodu. Važan faktor niske i stabilne inflacije bila je i ostala obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, koja potvrđuju kredibilitet monetarne politike.

Donoseći odluku o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou, Izvršni odbor je imao u vidu da kretanja u međunarodnom okruženju još uvek u najvećoj meri zavise od toka pandemije. Iako je globalni rast usled pogoršanja epidemiološke situacije usporen u prvom tromesečju tekuće godine, on je viši nego što se prethodno očekivalo. To je u najvećoj meri rezultat sve boljeg prilagođavanja poslovanja preduzeća i potrošnje stanovništva uslovima primene zdravstvenih mera i ograničene mobilnosti, kao i dodatnih fiskalnih mera pojedinih zemalja, pre svega Sjedinjenih Američkih Država. Brži oporavak ekonomske aktivnosti od očekivanog i ubrzanje inflacije za sada ne dovode do ublažavanja stimulativnih mera većine centralnih banaka u svetu, jer se faktori koji su izazvali više stope inflacije početkom ove godine ocenjuju kao privremeni. Bolji izgledi za rast svetske privrede u izvesnoj meri su ublažili neizvesnost na međunarodnom finansijskom tržištu, a nedavno povećanje dugoročnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama za sada se nije znatnije odrazilo na finansijske uslove za zemlje u usponu, koji su i dalje povoljni. Izvršni odbor naglašava važnost opreznog pristupa u vođenju monetarne politike, pre svega zbog neizvesnosti na svetskom robnom tržištu – uzlaznog trenda cena nafte, primarnih poljoprivrednih proizvoda i hrane, koji traje već izvesno vreme.

Izvršni odbor ističe, kako je saopšteno iz Kabineta guvernera, da će prioritet monetarne politike i dalje biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti, uz podršku što bržem rastu naše privrede i zaposlenosti, daljem rastu izvoznog sektora, kao i povoljnom investicionom ambijentu. Narodna banka Srbije će nastaviti da pažljivo prati kretanja i uticaj ključnih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja na inflaciju, finansijsku stabilnost i brzinu ekonomskog oporavka i da u skladu s tim prilagođava svoje mere u interesu naše privrede i građana.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane