Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Paušalci vole sami da izračunaju porez

Istraživanje NALED-a
Srpska ekonomija

Preduzetnici paušalci i oni koji tek razmišljaju da pokrenu biznis, čak 166.500 puta su tokom prošle godine koristili indikativni kalkulator na portalu jpd.rs kako bi izračunali porez za naredne četiri godine. Najveće interesovanje vlada za programerske, konsultantske i pravne poslove, a poreske obaveze su najčešće želeli da saznaju preduzetnici između 30 i 40 godina, kaže Dušan Vasiljević, direktor odeljenja za preduzetništvo i investicije u NALED-u.

Prošla godina završena je sa gotovo 123.000 registrovanih paušalaca u Srbiji, a novom Uredbom o paušalnom oporezivanju precizirana je formula za obračun troškova i ograničen je godišnji rast poreza na najviše 10% do 2023. Pored preciziranja delatnosti u kojima može da se posluje u paušalnom poreskom režimu, obveznici sada poreska rešenja dobijaju na početku poslovne godine elektronskim putem, preko portala ePorezi.

- Uvođenjem novog modela paušalnog oporezivanja, više ne moramo da izrađujemo 350.000 rešenja i izveštaja godišnje na papiru i eliminisana su kašnjenja. To, takođe, znači i da su kapaciteti Poreske uprave rasterećeni i određeni broj poreskih inspektora koji su bili angažovani na ovim poslovima, sada je u mogućnosti da obavlja veći broj poreskih kontrola, a što je dodatno unapredilo našu efikasnost i rezultate – naglašava Dragana Marković, direktorka Poreske uprave koja je sprovela ovu reformu, u saradnji s NALED-om i Udruženjem za razvoj preduzetništva iz Niša, u okviru četvorogodišnjeg projekta Javno-privatni dijalog za razvoj koji finansira USAID.

Ukupni prihodi od paušalnog oporezivanja su u 2020. ostali na istom nivou kao i prethodne godine, što potvrđuje da osnovni cilj reforme nije bio da se povećaju obaveze paušalaca, već da se sistem učini pravičnijim, predvidljivijim i objektivno zasnovanim. Za mnoge paušalce došlo je i do umanjenja poreza.

Uredbom je propisana niža poreska osnovica tokom prve tri godine za početnike u biznisu, mlađe od 30 i starije od 55, porodilje, osobe sa invaliditetom i stare zanate. Reforma predviđa manje birokratije pri registraciji, pa novoosnovani paušalci ne moraju da podnose poresku prijavu i zahtev za paušalno oporezivanje, a rešenje kojim se utvrđuje mesečni iznos poreza I doprinosa dobijaju u roku od 48 sati.

- Kao nekom ko se više od 10 godina bavi ručnim radom, olakšice za stare zanate su mnogo pomogle, posebno jer je prošlu godinu obeležila kovid-19 kriza. Takođe, to što za rešenje više ne idemo na šalter i što elektronski dobijamo i popunjene uplatnice, značajno nam smanjuje utrošak vremena na birokratiju i verujem da će to mnoge ohrabriti da započnu svoj biznis – ističe Marija Ivanković Jurišić, vlasnica Marija Handmade preduzetničke radnje.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane