Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Rezultati najnovije analize Narodne banke Srbije
Srpska ekonomija

Nastavljajući rast i u uslovima pandemije nezapamćenih razmera, dinarska štednja je u julu premašila iznos od 100 mlrd. dinara. Nesmetani kontinuirani rast kako dinarske, tako i devizne štednje, ostvaren je zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj stabilnosti. Tome su doprinele pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike s ciljem da se ublaže negativni efekti krize na građane i ekonomiju u celini. Poverenje stanovništva u domaću valutu rezultiralo je bržim rastom dinarske štednje u odnosu na  deviznu štednju, već devetu godinu zaredom, pokazala je najnovija analiza Narodne banke Srbije.

Dinarska štednja je u prethodnih devet godina povećana gotovo šest puta (rast od čak 81 mlrd. dinara) i polovinom 2021. godine dostigla je 99 mlrd. dinara. Naročito intenzivan rast ostvaren je u  poslednje tri godine kada je ova štednja povećana za preko 45 mlrd. dinara, što je gotovo polovina ukupnog rasta. 

U istom periodu i devizna štednja beleži rast, iako nešto umereniji u poređenju sa  dinarskom štednjom - sa 8 mlrd. evra (911 mlrd. dinara) s kraja juna 2012. godine povećana je na 12  mlrd. evra (1.425  mlrd. dinara) na kraju juna 2021. godine. 

Uprkos prolongiranoj zdravstvenoj krizi, adekvatan odgovor u vidu paketa ekonomskih mera koje su Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije koordinisano donele doprineo je da Srbija već u prvom tromesečju ove godine dostigne pretkrizni nivo ekonomske aktivnosti. Istovremeno, očuvane su monetarna i finansijska stabilnost, što je uslov za jačanje poverenja u domaći finansijski sistem i domaću valutu. To potvrđuju i niska i stabilna inflacija, koja je u prvom delu ove godine u proseku iznosila 2,3%, očuvana vrednost dinara prema evru, devizne rezerve na visokom nivou od  14 mlrd. evra krajem juna i smanjeno učešće problematičnih kredita koje je krajem maja iznosilo 3,7%.

Dobre makroekonomske performanse Srbije potvrdila je i rejting agencija Moody’s, koja je povećala kreditni rejting Srbije sa Ba3 na Ba2, upravo navodeći nisku i stabilnu inflaciju, relativnu stabilnost deviznog kursa, smanjenje spoljne neravnoteže i punu pokrivenost deficita tekućeg računa prilivima stranih direktnih investicija kao glavne argumente. 

Rezultati redovne polugodišnje analize isplativosti štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2021. godine govore u prilog činjenici da je isplativije štedeti u domaćoj valuti, čemu su doprineli:

• makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost duži niz godina (pre svega, niska inflacija, relativno stabilan kurs dinara, visok iznos deviznih rezervi, nizak nivo nenaplativih potraživanja, umereni nivo javnog duga);

• relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima; 

• povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti (kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15%); 

• pravovremeno i adekvatno donete mere monetarne politike (smanjenje referentne stope, obezbeđenje likvidnosti, propisivanje zastoja u otplati obaveza i dr.) i fiskalne politike (tri paketa pomoći privredi i građanima), koje su pomogle da se očuva makroekonomska stabilnost u uslovima zdravstvene krize.

Analiza isplativosti štednje oročene na godinu dana i zanavljane u periodu od devet godina potvrdila je da bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja u junu 2021. godine dobio preko 42.000 dinara (358 evra) više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, saopšteno je iz kabineta guvernera.

Oročavanje depozita u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja), u poslednjih devet godina bilo je isplativije, i to u čak 98% posmatranih godišnjih potperioda. Tako bi štediša, koji je od juna 2020. štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara, dobio u junu 2021. oko 1.500 dinara (13 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.

Dinarska štednja oročena na tri meseca je bila isplativija od štednje u evrima u preko 87% posmatranih tromesečnih potperioda, a kod oročavanja štednje na dve godine, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Prema tome, bez obzira na period oročavanja štednje (kratkoročno ili dugoročno) - u prethodnih devet godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

I u narednom periodu, Narodna banka Srbije će nastaviti da doprinosi unapređenju procesa dinarizacije na taj način što će promovisati dinarsku štednju ističući njenu veću isplativosti u odnosu na štednju u evrima. 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa