Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sve više građana koristi najsavremenije oblike plaćanja

Mobilno bankarstvo
Srpska ekonomija

Prema podacima Narodne banke Srbije za prvo tromesečje 2021. godine, nastavlja se trend snažnog rasta upotrebe najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji. O tome govori podatak da je na kraju prvog tromesečja 2020. godine s pružaocem platnih usluga ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imalo 2.792.810 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju prvog tromesečja 2021. godine – 3.196.366 korisnika, što predstavlja povećanje od 14,45%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 1.764.819 korisnika na kraju prvog tromesečja 2020. godine na 2.275.814 korisnika na kraju prvog tromesečja 2021. godine, što predstavlja povećanje od 28,95%. Povećanje je primetno i u odnosu na četvrto tromesečje 2020. godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 1,28%, dok kod mobilnog bankarstva rast iznosi 5,25%.

Upotreba elektronskog i mobilnog bankarstva od strane fizičkih i pravnih lica takođe je znatno poraslo, posebno kada je reč o mobilnom bankarstvu, tako da je broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona za 76,32% veći nego u prvom tromesečju 2020. (porast sa 6.897.475 na 12.161.666 transakcija), a za 4,37% veći nego u prethodnom tromesečju (kada su izvršene 11.652.792 transakcije). Kada je reč o elektronskom bankarstvu, objavila je NBS, porast broja izvršenih transakcija od strane fizičkih i pravnih lica iznosi 12,68% u odnosu na prvo tromesečje 2020. godine (sa 31.863.107 na 35.902.177 transakcija), dok je izražen pad od 9,54% u odnosu na četvrto tromesečje 2020. (kada su izvršene 39.689.083 transakcije). Zbog uobičajenih sezonskih kretanja, broj izvršenih plaćanja u poslednjem tromesečju svake godine upotrebom elektronskog i mobilnog bankarstva veći je nego u ostalim tromesečjima.

Na kraju prvog tromesečja ove godine, ukupan broj izdatih platnih kartica iznosi 9.646.303, što predstavlja rast od 10,03% u odnosu na prvo tromesečje 2020. godine i rast od 1,19% u odnosu na četvrto tromesečje 2020. Ukupan broj transakcija na POS terminalima izvršenih karticama koje je izdao pružalac platnih usluga iz Republike Srbije u prvom tromesečju 2021. iznosi 79.323.655 i predstavlja rast od 18,47% u odnosu na isto tromesečje 2020. godine, dok je broj plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga očekivano manji – 3.689.988, što predstavlja pad od 3,85% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Proteklo tromesečje obeležio je i nastavak aktivnosti Narodne banke Srbije i banaka na širenju broja bankomata na kojima gosti iz Kine i drugi vlasnici kartica najvećeg kartičnog brenda na svetu UnionPay mogu podići novac svojim platnim karticama, pa je takvih bankomata u zemlji 1.282. Kada je reč o POS terminalima, korisnicima je na raspolaganju 1.550 terminala više nego na kraju 2020. godine, što je za gotovo šest hiljada više nego na kraju prvog tromesečja 2020. i iznosi 99.301.

Porastao je i broj internet prodavnica, kojih ima 2.231, za 10,83% više nego krajem prošle godine, a čak 81,68% više nego na kraju prvog tromesečja 2020. Ne smanjuje se ni popularnost kupovine robe i usluga preko interneta, te je tako broj dinarskih plaćanja (na sajtovima srpskih trgovaca) iznosio više od 5,5 miliona, odnosno za 116,5% više nego u prvom tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je preko 12 milijardi dinara, što je za 124% više od vrednosti izvršenih plaćanja u prvom tromesečju 2020. Premda nešto niži, porast broja i vrednosti u istom periodu beleže i transakcije u evrima i američkim dolarima – vrednost i broj plaćanja u evrima za 27,9% odnosno za 20,5%, dok u dolarima rast iznosi 88,6%, odnosno 61,4%.

Povoljnoj dinamici bezgotovinskih plaćanja u našoj zemlji i u prethodnom tromesečju nastavio je da doprinosi dalji razvoj IPS NBS sistema, koji stiče sve veće poverenje korisnika. Tako je prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja za prvo tromesečje 2021. godine iznosio 93.015, a u aprilu je taj broj još veći i iznosi 117.094 plaćanja. O dinamičnom porastu broja plaćanja koje građani i privreda izvrše preko IPS NBS sistema svedoči i dvostruko obaranje dnevnog rekorda tokom 2021. godine, te je tako najveći broj plaćanja dostignut 15. marta, kada je realizovano 168.661 plaćanje[1].

U nastojanju da preduzećima i svim zainteresovanim korisnicima omogući da na svojim fakturama odštampaju kôd i time svojim platiocima olakšaju plaćanje, Narodna banka Srbije je 23. februara uvela novu uslugu – generisanje i preuzimanje naloga za uplatu sa NBS IPS QR kôdom. Na ovaj način, korisnici mogu da izvrše plaćanje jednostavnim skeniranjem kôda s naloga koji je primljen, na primer, imejlom.

Usluga plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda postala je dostupnija svim korisnicima, naročito zato što je Narodna banka Srbije u novembru 2020. na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda. Svi zainteresovani primaoci plaćanja mogu jednostavnim popunjavanjem definisanih elemenata, koji su prikazani u formi polja za popunjavanje, generisati i preuzeti NBS IPS QR kôd koji je u skladu s tehničkim zahtevima utvrđenim propisom i koristiti ga na svojim računima/fakturama. Uz to, korisnicima je na raspolaganju i mogućnost validacije NBS IPS QR kodova, odnosno provera prethodno generisanih kodova. Shodno tome, navedeni proces generisanja i validacije NBS IPS QR kôda znatno je olakšao svim zainteresovanim poslovnim subjektima koji izdaju račune/fakture da samostalno formiraju tehnički ispravne NBS IPS QR kodove.

Narodna banka Srbije podseća na to da preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura (JP Elektroprivreda Srbije, JKP Infostan tehnologije, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP Informatika Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Uniqa osiguranje a.d.o.) već koriste NBS IPS QR kôd i time znatno olakšavaju plaćanje korisnicima svojih usluga.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena