Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako da se oslobodimo suvišnih dažbina

Jun je mesec parafiskala

Kako se osloboditi suvišnih dažbina? Šta treba uraditi da se unapredi sistem naplate poreskih dažbina? Zbog čega je neophodna reforma u oblasti parafiskala? Mnogo je pitanja, a odgovore nude Partner Solutions, KPMG, NALED i Institut Mihajlo Pupin u okviru Projekta za reformu neporeskih prihoda koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Oni su pokrenuli kampanju „Mesec parafiskala“, koja je startovala 3. juna sa pozivom građanima i privredi da na sajtovima jpd.rs i parafiskali.rs nominuju takse, naknade i druge neporeske dažbine koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke ili da se duplo plaćaju. 

Na ovaj način, može se reći, obeležavaju i deceniju rada na reformi neporeskih dažbina. 

Kampanjom "Mesec parafiskala" partneri na projektu žele da pokrenu dijalog o unapređenju sistema naplate neporeskih dažbina. Reforma u ovoj oblasti neophodna je, ističu, kako bi privreda i građani znali koje namete i zašto plaćaju. Takođe, Ministarstvo finansija imalo bi bolju kontrolu nad prihodima koje po ovom osnovu ostvaruju korisnici javnih sredstava i kako utvrđuju visinu taksi i naknada. Reformom bi se smanjio broj suvišnih dažbina koje nazivamo parafiskalima – integrisanjem srodnih ili ukidanjem duplih nameta za istu uslugu.

Duplih nameta nije malo. Pokretači kampanje iznose podatak da su samo na republičkom nivou popisali gotovo 1.200 neporeskih dažbina za koje se godišnje izdvoji skoro 150 milijardi dinara. Koje je ključno rešenje za problem velikog broja nameta i nepredvidivosti uvođenja novih? Preporučuje se formiranje javnog registra neporeskih dažbina, čija je preliminarna verzija pripremljena u okviru projekta. Uspostavljanje Registra neporeskih dažbina ključan je reformski korak u pravcu povećanja transparentnosti parafiskalnih prihoda. Registar bi bio javno dostupan i popisao bi sve neporeske dažbine na svim niovima vlasti.

- Javni registar imao bi konstitutivno dejstvo što znači da nijedna taksa, naknada ili dažbina ne bi mogla da se naplaćuje ukoliko nije objavljena u registru. Praktična vrednost registra ogledala bi se i u tome što bi građani i privreda na jednom mestu imali pregled svih neporeskih dažbina kao i informacije o iznosima, institucijama koje naplaćuju, razlogu zbog kojeg plaćaju, uplatnom računu i dr. Svaki organ koji naplaćuje dažbinu bi bio odgovoran za ažurnost podataka, a kontrolu nad registrom imalo bi Ministarstvo finansija - kaže Jelena Bojović, direktorka za regulatornu reformu u NALED-u.

Bojović pojašnjava da bi u cilju jačanja pravne sigurnosti i transparentnosti, Ministarstvo finansija moglo samo ili po prigovoru privrede i građana, da pokrene inicijativu kod nadležnog organa ukoliko se utvrdi da visina dažbine nije u skladu sa propisanom metodologijom ili nije dobro određena stvarna priroda dažbine.

Republičke neporeske dažbine propisane su u gotovo 500 zakona i podzakonskih akata, a slično je i na nivou gradova i opština jer su lokalni nameti propisani u više od 400 odluka. Zbog nedosledne primene metodologije za obračun, uočene su značajne razlike u iznosima dažbina između lokalnih samouprava.

- Analiza lokalnih administrativnih taksi koju smo sproveli u odabranih 15 lokalnih samouprava pokazala je da za isti zahtev u jednom mestu treba izdvojiti 20 dinara, a u drugom čak 300. Uz to, neretko se dešava da se iste radnje unutar jedne lokalne samouprave naplaćuju različito. Primera radi, za uverenje koje se koristi u zemlji naplaćuje se taksa od 500 dinara, a ukoliko se isti taj dokument izdaje za upotrebu u inostranstvu, usluga košta dvostruko više. Zato je važno propisati adekvatnu metodologiju za utvrđivanje visine dažbina, da visina odgovara stvarnim troškovima pružanja usluge i da se tako obezbedi da se one naplaćuju pravično i ujednačeno – poručila je Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova u KPMG.

Tokom kampanje predviđeno je i održavanje tri okrugla stola, sa privredom, poslovnim udruženjima, lokalnim samoupravama i drugim zainteresovanim stranama, na kojima će biti predstavljene analize o republičkim i lokalnim neporeskim dažbinama, kao i inicijativa za uređenje neporeskih dažbina u oblasti zaštite životne sredine. Okrugli stolovi biće prilika za diskusiju i prikupljanje predloga za reformu sistema neporeskih prihoda u Srbiji.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane