Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Donacije za opšte dobro skoro tri puta veće u 2020. godini

Dobročinstvo u Srbiji
Foto: Catalyst Balkans
Srpska ekonomija

Prema procenama Catalyst Balkans, u 2020. godini u Srbiji su građani i kompanije donirali više od 90 miliona evra za opšte dobro. Ukupan iznos donacija za prevazilaženje posledica pandemije iznosio je 42,1 odsto. To je rast dobrotvornih davanja od čak 2,7 puta u odnosu na prethodnu godinu.

Čak i davanja koja nisu povezana sa pandemijom premašuju za više od 10 miliona evra ukupna davanja u 2019. godini. Ovo je uvećalo prosečne donacije po pojedincu sa 4,9 evra u 2019. godini na 13 evra u prošloj godini.

„Nakon nekoliko godina u kojima su davanja građana bila veća od davanja poslovnog sektora, ove godine su kompanije donirale nešto više od polovine ukupne zabeležene darivane sume, dok donacije građana čine oko 35 odsto. Kompanije su najviše donirale državi za borbu protiv Kovid-19, a građani su aktivno donirali SMS-om za individualna lečenja sugrađana“, rekao je Nathan Koeshall, direktor Catalyst Balkans.

Ako bismo zanemarili činjenicu da su donacije namenjene ublažavanju posledica pandemije činile najveći deo ukupnih donacija, druge oblasti su ostale nepromenjene u odnosu na 2019. godinu – zdravstvo (25 odsto), podrška marginalizovanim grupama (14 odsto), smanjenje siromaštva (9 odsto) i obrazovanje (7 odsto).

„Dobročinstvo je ono što nas u vreme krize podseća da smo jedna zajednica, jedno društvo, i da možemo da gradimo budućnost samo ako postoje dijalog i saradnja. Preduslov je da u društvu postoji poverenje između donatora, primalaca i javnosti, a jedini način za to je potpuna transparentnost pri doniranju“, izjavila je Jelena Avramović, menadžerka programa pri Američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID.

U pogledu broja dobrotvornih akcija, najveći udeo među primaocima donacija uglavnom zauzimaju pojedinci i porodice što je ostalo nepromenjeno i u godini pandemije. Međutim, na osnovu procenata u odnosu na ukupna darivana sredstva, kod podrške pojedincima je taj procenat umanjen sa 11,4 odsto u 2019. godini na svega 4,4 odsto u 2020. Ipak, pandemija jeste promenila redosled primalaca jer je, za razliku od prošle godine, ka državi bio usmeren veći procenat donacija nego ka neprofitnim organizacijama, što je posledica vanredne situacije, kao i ukidanja PDV-a na donacije ka zdravstvenom sistemu Republike Srbije tokom vanrednog stanja.

Vanredno stanje je podstaklo i drugačije načine darivanja. Raniji trendovi kao i sveukupna slika dobročinstva je značajno promenjena u odgovoru na nove i drugačije potrebe. „Gledano u celini, izgleda da su građani u zemlji i dijaspori, kompanije i neprofitne organizacije bili brzi i efikasni u odgovoru na krizu, i suštinski su doprineli i pomogli državi u borbi protiv pandemije, iako su neki predlozi za uvođenje poreskih olakšica poput ukidanja PDV-a na donacije hrane izostali, a mogli su da pomognu u značajnoj meri“, rekao je Veran Matić, direktor Srpskog filantropskog foruma.

Istraživanje „Srbija daruje 2020 – godišnji izveštaj o dobročinstvu“ je deo Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije. Istraživanje je sproveo Catalyst Balkans u partnerstvu sa Trag fondacijom, uz dodatnu podršku Fondacije „Čarls Stjuart Mot“ i Fonda braće Rokfeler.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta