Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Donacije za opšte dobro skoro tri puta veće u 2020. godini

Dobročinstvo u Srbiji
Foto: Catalyst Balkans
Srpska ekonomija

Prema procenama Catalyst Balkans, u 2020. godini u Srbiji su građani i kompanije donirali više od 90 miliona evra za opšte dobro. Ukupan iznos donacija za prevazilaženje posledica pandemije iznosio je 42,1 odsto. To je rast dobrotvornih davanja od čak 2,7 puta u odnosu na prethodnu godinu.

Čak i davanja koja nisu povezana sa pandemijom premašuju za više od 10 miliona evra ukupna davanja u 2019. godini. Ovo je uvećalo prosečne donacije po pojedincu sa 4,9 evra u 2019. godini na 13 evra u prošloj godini.

„Nakon nekoliko godina u kojima su davanja građana bila veća od davanja poslovnog sektora, ove godine su kompanije donirale nešto više od polovine ukupne zabeležene darivane sume, dok donacije građana čine oko 35 odsto. Kompanije su najviše donirale državi za borbu protiv Kovid-19, a građani su aktivno donirali SMS-om za individualna lečenja sugrađana“, rekao je Nathan Koeshall, direktor Catalyst Balkans.

Ako bismo zanemarili činjenicu da su donacije namenjene ublažavanju posledica pandemije činile najveći deo ukupnih donacija, druge oblasti su ostale nepromenjene u odnosu na 2019. godinu – zdravstvo (25 odsto), podrška marginalizovanim grupama (14 odsto), smanjenje siromaštva (9 odsto) i obrazovanje (7 odsto).

„Dobročinstvo je ono što nas u vreme krize podseća da smo jedna zajednica, jedno društvo, i da možemo da gradimo budućnost samo ako postoje dijalog i saradnja. Preduslov je da u društvu postoji poverenje između donatora, primalaca i javnosti, a jedini način za to je potpuna transparentnost pri doniranju“, izjavila je Jelena Avramović, menadžerka programa pri Američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID.

U pogledu broja dobrotvornih akcija, najveći udeo među primaocima donacija uglavnom zauzimaju pojedinci i porodice što je ostalo nepromenjeno i u godini pandemije. Međutim, na osnovu procenata u odnosu na ukupna darivana sredstva, kod podrške pojedincima je taj procenat umanjen sa 11,4 odsto u 2019. godini na svega 4,4 odsto u 2020. Ipak, pandemija jeste promenila redosled primalaca jer je, za razliku od prošle godine, ka državi bio usmeren veći procenat donacija nego ka neprofitnim organizacijama, što je posledica vanredne situacije, kao i ukidanja PDV-a na donacije ka zdravstvenom sistemu Republike Srbije tokom vanrednog stanja.

Vanredno stanje je podstaklo i drugačije načine darivanja. Raniji trendovi kao i sveukupna slika dobročinstva je značajno promenjena u odgovoru na nove i drugačije potrebe. „Gledano u celini, izgleda da su građani u zemlji i dijaspori, kompanije i neprofitne organizacije bili brzi i efikasni u odgovoru na krizu, i suštinski su doprineli i pomogli državi u borbi protiv pandemije, iako su neki predlozi za uvođenje poreskih olakšica poput ukidanja PDV-a na donacije hrane izostali, a mogli su da pomognu u značajnoj meri“, rekao je Veran Matić, direktor Srpskog filantropskog foruma.

Istraživanje „Srbija daruje 2020 – godišnji izveštaj o dobročinstvu“ je deo Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije. Istraživanje je sproveo Catalyst Balkans u partnerstvu sa Trag fondacijom, uz dodatnu podršku Fondacije „Čarls Stjuart Mot“ i Fonda braće Rokfeler.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane