Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tržište nepokretnosti od pada do oporavka

Švajcarski naučnici citirali rad srpskih stručnjaka iz RGZ-a
Piše: Vesna Zdravković

Naučnici Švajscarskog instituta za bankarstvo i finansije Univerziteta u Sent Galenu citirali su u članku „Uticaj COVID-19 na tržište nepokretnosti: Pregled i razmatranja“ („COVID-19’s impact on real estatemarkets: Review and outlook“) koji je objavljen u remiranom časopisu „Finansijska tržišta i portfolio menadžment“ („Financial Markets and Portfolio Menagement“) izdavača Springer, naučni rad „Uticaj pandemije COVID-19 na razvojne projekte u domenu tržišta nepokretnosti“ (“The Impact ofCovid-19 Pandemic on the Real Estate Market Development Projects”) autora dr Marine Jovanović-Milenković, Ane Đurković, Darka Vučetića i mr Borka Draškovića iz Republičkog geodetskog zavoda.

RGZ je na sajt postavio rad švajcarskih naučnika u kome je referenciran rad eksperata Zavoda.

Naučni rad srpskih autora, koji je objavljen u avgustu 2020. godine u stručnom časopisu „Evropski žurnal upravljanja projektima“ (“European Project Management Journal”), analizirao je autoritativne podatke o prometu nepokretnosti koje je prikupilo Odeljenje za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda.

Domaći autori analizirali su koliko je pandemija COVID-19 uticala na ekonomiju zemlje i tržište nepokretnosti početkom prošle godine. Da bi se sagledala globalna slika o tržištu nepokretnosti, napravljen je pregled tržišta nekretnina u Kini, SAD-u, pojedinim evropskim zemljama i Republici Srbiji. Iako se pandemija virusa pojavila u različitim vremenskim periodima u svetu, zaključeno je da pokazatelji kretanja promena na tržištu nekretnina ukazuju na isti trend ponašanja.

U RGZ-u podsećaju, da je tokom vanrednog stanja u Srbiji ta institucija radila i vodila evidenciju promena na domaćem tržištu nepokretnosti.

Postepeni povratak na staro

Korišćenje naučnog rada stručnjaka RGZ-a podstakao je “Srpsku ekonomiju” da uradi kratak presek na tržište nepokretnosti u Srbiji od vanrednog stanja do aprila ove godine. Tako je u aprilu prošle godine Zavod saopštio da je u martu 2020. ostvareno 30 odsto manje transakcija u odnosu na mart 2019. godine.

Saopšteno je i da je za pet meseci prošle godine u Srbiji prometovano 37.778 nepokretnosti. Najviše kupoprodaja bilo je u februaru, dok je u maju u odnosu na april promet povećan za oko četiri i po puta. Na tržištu nepokretnosti najviše se, kao i do sada, trgovalo stanovima i stambenim objektima poljoprivrednim i građevinskim zemljištem i garažama.

Već u maju 2020. u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i u još sedam gradova, došlo je do povećanog interesovanja građana za nekretnine. To je uvećalo i broj podnetih zahteva u katastrima. Zato je Republički geodetski zavod otvorio novih 16 šaltera širom Srbije, u mestima u kojima je interesovanje građana najveće, a cilj je da se na sve zahteve odgovori u najkraćem roku. RGZ je tako omogućio da katastri u Srbiji dnevno prime oko 1.000 zahteva više nego obično. Nagli skok na tržištu nepokretnosti zabeležen je u junu.

RGZ je zatim objavio podatke za prvo polugodište 2020. Analiza je pokazala da je broj prometa u odnosu na isti period prošle godine opao za 14 odsto, broj prometovanih nepokretnosti opao je za 13, dok je količina novca na tržištu opala za samo 8 odsto. Konstatovano je da je korona uticala na broj prometovanih nepokretnosti kao i na učešče novca na tržištu, ali da je natavljen stabilan rast prosečne vrednosti prometovane nepokretnosti.

Zahvaljujući digitalizaciji Republički geodetski zavod je prošle godine prvi put obezbedio, osim polugodišnjih i kvartalni izveštaj sa tržišta nepokretnosti. Tada je uočena povećana potražnja za vikednicama i građevinskim zemljištem.

Tržište nekretnina Srbije za poslednja tri meseca 2020. godine vredelo je 1,329 milijardi evra, što je povećanje u odnosu na 3. kvartal kada je bilo 1,2 milijarde evra. Dragana Milićević Sekulić, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti izjavila je da je u ovom periodu zabeležen najveći obrt od kada RGZ vodi podatke.

obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti Republike Srbije u 2020. godini bio je blizu 4,2 milijarde evra. U 2019. Koja se smatra rekordnom godinom taj iznos bio oko 4,1, dok u 2018. i 2017. RGZ beleži da je tržište nepokretsnoti “teško” 3,6 odnosno 2,97 milijardi evra.

Gledano u celini, tržište nepokretnosti u 2020. godini zabeležilo je uticaj epidemije COVID – 19 na prelazu iz prvog u drugi kvartal, da bi u drugoj polovini godine zabeležilo nagli oporavak, procenio je RGZ. Stručnjaci Zavoda takođe su naveli da gledano kumulativno, tržište nepokretnosti u 2020. godini je po svim parametrima zabeležilo bolje rezultate nego u 2019. godini. Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji nije u tolikoj meri osetljivo kao što je to slučaj sa tržištima u zemljama u regionu i u evropskim zemljama, zaključuju u RGZ-u.

U 2020. godini u septembru, oktobru i decembru, nadmešen je apsolutni rekord u broju registrovanih ugovora koji je bio ostvaren u decembru 2019. godine i iznosio je 11.224 ugovora.

U ovoj godini veći promet i količina novca

Kada je reč o stanju na tržištu nepokretnosti u ovoj godini prvi podatak je iz februara kada je RGZ dostavljeno 17,6 odsto više ugovora o prometu nepokretsnoti u odnosu na januar i 10,9 odsto više nego u februaru prošle godine.

U martu 2021. godine tržište nepokretnosti u Srbiji bilo je dinamičnije u odnosu na prethodne mesece. Obim prometa bio je veći za 25% u odnosu na prethodni mesec. Zabeleženo je i povećanje količine novca na tržištu za skoro 40%. U poređenju sa martom, kada je bilo uvedeno vanredno stanje može se zaključiti da su svi parameti tržišta nepokretnosti skoro duplirani.

Poslednji izveštaj RGZ-a za april pokazuje da je zaključeno 14.302 kupoprodajna ugovora što predstavlja višestruko povećanje u odnosu na isti mesec prethodne godine kada je u Srbiji još uzvek trajalo vanredno stanje zbog korona virusa.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane