Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uticaj pandemije na stabilnost porodice

Beograd
SOS: Dečije selo
Srpska ekonomija

Svet 15. maja obeležava Međunarodni dan porodice. Već 26 godina, svaki 15. maj prilika je da se podsetimo značaja porodice kao temelja društva, da pružimo podršku osnaživanju porodica i na taj način doprinesemo razvoju zajednica u kojima živimo. Svi koji se bave porodicama, nezavisno da li su pojedinci ili organizacije, imaju zadatak i obavezu da svojim zalaganjem osnaže porodice, obezbede poštovanje njihovih različitosti i utiču na informisanje javnosti o problemima sa kojima se porodice širom sveta suočavaju. SOS Dečija sela Srbija i Mreža organizacija za decu Srbije (MODS) fokus svog rada i angažovanja stavljaju upravo na decu i porodice iz cele Srbije, sa snažnom željom da doprinesu unapređenju položaja i poboljšanju kvaliteta njihovog života.

U našoj zemlji postoji značajan broj socijalno-ugroženih porodica, koje žive na rubu siromaštva. Pandemija koronavirusa, sa kojom smo globalno suočeni u proteklih godinu dana, dodatno je otežala uslove života porodica sa niskim socio-ekonomskim statusom, uzrokujući nove poteškoće kako na ekonomskom, tako i na psihološkom planu. Postojeća kriza produbila je nejednakosti na svim nivoima (u primanjima, pristupu obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada, adekvatnim i pouzdanim informacijama).

Upravo vreme pandemije dovelo je do pojačane potrebe porodica za podrškom i dodatno istaklo važnost usluga socijalne zaštite, posebno na lokalnom nivou. Programi preventivnog karaktera postali su važniji nego ikada, kao i potreba da se pronađe mehanizam u okviru sistema socijalne zaštite kojim bi se obezbedila psiho-socijalna, savetodavna i materijalna podrška porodicama, a sve u cilju prevencije siromaštva, diskriminacije ili izmeštanja dece iz porodice.

„SOS Dečija sela Srbija kroz svoje Centre za podršku porodici u Beogradu i Nišu, a uskoro i u Kraljevu, radi na osnaživanja roditeljskih kapaciteta i sprečavanja izdvajanja dece iz porodice. Rad sa porodicama je prilagođen njihovim individualnim potrebama. Naši saradnici ih posećuju u domovima gde žive, a na raspolaganju su im i prostorije Centara u kojima pružamo savetodavnu i edukativnu podršku i realizujemo različite radionice i obuke namenjene kako deci, tako i roditeljima. Važan segment našeg rada predstavlja i povezivanje porodica sa drugim ustanovama u lokalnoj zajednici, što značajno doprinosi njihovoj integraciji u društvenu zajednicu. Stvarajući odnos povezanosti i poverenja gradimo čvrst temelj za postizanje pozitivnih promena u porodici i na taj način preveniramo izdvajanje dece iz bioloških porodica,“ rekla je Vesna Mraković Jokanović, nacionalni direktor organizacija SOS Dečija sela Srbija, ističući da dugoročna strategija SOS Dečija sela Srbija predviđa sprovođenje različitih programa i intervencija za zaštitu i podršku dece i mladih bez roditeljskog staranja, kao i porodica u riziku.

„U tom cilju udružujemo snage sa drugim organizacijama i institucijama, uključujući i privatni sektor, kako bi pružili mogućnosti za dalje unapređenje i poboljšanje brige i podrške deci, mladima i porodicama kojima je takva podrška preko potreba,” – ističe Mraković Jokanović.

„Porodica bi trebalo da bude najbolje mesto za odrastanje svakog deteta, pružajući mu sigurnost, podršku i podsticajno okruženje za razvoj. Svako dete zaslužuje najbolje moguće uslove za život bez obzira na to gde je rođeno, u kojoj porodici živi, u kom gradu ili delu Srbije. Solidarnost sa onim najslabijim i najranjivijim je suštinska vrednost naše organizacije koja povezuje preko 100 udruženja iz cele zemlje sa misijom da učinimo život svakom detetu boljim,“ – rekao je Saša Stefanović, direktor Mreže organizacija za decu Srbije.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta