Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U porastu broj ugovora o prometu nepokretnosti

Tržište nepokretnosti u Srbiji u martu 2021. godine
Srpska ekonomija

Na osnovu ugovora o prometu nepokretnosti koje Republički geodetski zavod vodi u Registru cena nepokretnosti, zaključuje se da je u martu 2021. godine tržište nepokretnosti u Srbiji bilo dinamičnije u odnosu na prethodne mesece. Pored toga što je obim prometa bio za više od 25% veći u odnosu na prethodni mesec, zabeleženo je i povećanje količine novca na tržištu za skoro 40%. U poređenju sa martom 2020. godine može se zaključiti da su svi parameti kojim se tržište nepokretnosti opisuje skoro duplirani, saopštio je Republički geodetski zavod.

Obim tržišta nepokretnosti

Tokom marta 2021. godine Republičkom geodetskom zavodu je dostavljeno 14.458 ugovora o prometu nepokretnosti, što je za 23,9% više u odnosu na februar 2021. godine i 93,9% više u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Obim prometa u martu 2021. godine, u odnosu na prethodni mesec bio je veći za 27,5% na nivou Republike. Gledano po regionima, broj ugovora o prometu nepokretnosti u Gradu Beogradu zabeležio je povećanje za 37,1%, Šumadiji i zapadnoj Srbiji za 28,8%, Južnoj i istočnoj Srbiji za 23% i u Vojvodini za 21,6%. Gledano na nivou većih gradova, najveće povećanje u obimu prometa u odnosu na februar 2021. godine bilo je u Gradu Beogradu – 37,1%, zatim u Nišu – 34,2% , Novom Sadu – 20,4%, dok je u Kragujevcu zabeleženo smanjenje od 3,5%.

Finansijski aspekt

Dominantan način plaćanja u prometu nepokretnosti u martu 2021. godine bio je gotovinski – u 84% realizovanih prometa. Udeo gotovinskog plaćanja u ukupnom prometu u odnosu na prethodni mesec smanjen je za 1%, dok je u odnosu na isti mesec prethodne godine povećan za 2%. Zemljište je u 99% prometa plaćano gotovinom, objekti u 91% prometa, posebni delovi objekata u 68%, mešoviti prometi u 97% prometa. Gledano po regionima, gotovinsko plaćanje prometa nepokretnosti bilo je najzastupljenije u Šumadiji i zapadnoj Srbiji i Južnoj i istočnoj Srbiji – 90%, Vojvodini – 84%, a najmanje u Gradu Beogradu – 75%.

U martu 2021. zabeleženo je povećanje učešća finansiranja prometa stanova iz kreditnih sredstava za 2% u odnosu na prethodni mesec. U regionu Šumadija i zapadna Srbija zabeleženo je povećanje za 7%, u Gradu Beogradu za 1%, a u regionu Južne i istočne Srbije smanjenje od 1%.

Količina novca na tržištu u martu 2021. godine na nivou Srbije iznosila je oko 567,1 miliona evra, u čemu je tržište nepokretnosti Grada Beograda činilo udeo od 54,3%, Vojvodina 24,8%, Šumadija i zapadna Srbija 15,4%, a Južna i istočna Srbija 5,5%. U poređenju sa prethodnim mesecom, ukupan obim novčanih sredstava bio je veći za 38,6%, a u odnosu na isti mesec prethodne godine za 91%.

Vrste nepokretnosti u prometu

U poređenju sa februarom 2021. godine, promet zemljišta povećan je za 22,5% u martu 2021. godine, pri čemu je obim prometa šuma povećan za 27,1%, građevinskog zemljišta za 25,5% i poljoprivrednog zemljišta za 18,5%.

Ukupan promet objekata u martu 2021. veći je za 29% u odnosu na prethodni mesec. Najveće povećanje od 4,3 puta imao je promet objekata posebne namene, zatim vikendice za 68,3%, poljoprivredni objekti za 50%, ostali objekti 28,9%, stambeni objekti 28,3% i dr. U odnosu na prethodni mesec obim prometa poslovnih objekata smanjen je za 5,6%.

U odnosu na prethodni mesec promet posebnih delova objekata veći je za 39,1%. Najveće povećanje zabeleženo je u prometu ostalih prostora za 60,9%, garažnih prostora za 42,9%, poslovnih prostora za 40,2% i stanova za 37,8%.

U martu 2021. godine je, u odnosu na isti mesec prethodne godine, zabeleženo znatno povećanje prometovanih nepokretnosti, pri čemu je broj prometovanih nepokretnosti po vrstama nepokretnosti više nego dupliran.

Mart 2021. godine je mesec kada je ostvareno 12.953 pregleda javno dostupnih podataka iz Registra cena nepokretnosti, što je za 26,7% više od broja pregleda iz prethodnog meseca, odnosno za 64,8% više od broja pregleda u martu 2020. godine.

 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća