Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sedam odluka uz koje će vaša Nedelja novca trajati mnogo duže

Finansijska sigurnost
Srpska ekonomija

Svetska nedelja novca, tradicionalno posvećena promociji finansijske pismenosti, ove godine je obeležena od 22. do 28. marta. Idealna je prilika da se sa sopstvenim finansijama pogledate „oči u oči“ i poučeni zaključcima donesete dobre odluke. Finansijska sigurnost jedan je od osnovnih preduslova za život bez stresa, a iako nije često sve u našim rukama, postoji nekoliko principa kojima možemo da se vodimo kako bismo je ostvarili.

U nastavku pogledajte sedam predloga dobrih finansijskih odluka, koje vam mogu pomoći da produžite „rok trajanja“ Nedelje novca, kako biste u dobrim rezultatima svojih izbora mogli da uživate svakog dana.

Budite zaista gospodar svog budžeta

Poznata umotvorina kaže: „Pametan piše, a...“. Vođenje evidencije prihoda i rashoda izgleda kao dosadan posao, ali je veoma korisno ako želite da se uhvatite u koštac sa organizacijom budžeta. Pružiće vam uvid u stvarno stanje vaših finansija, pomoći da shvatite na šta trošite, a time i da nađete način kako da odgovornije raspolažete novcem.

Zvuči kao prava bankarska zavrzlama, ali vam je potreban svega jedan list papira i olovka, ili jednostavno organizovana Excel tabela. Da, toliko je lako! U tabelu upišite sve prihode i rashode u periodu od tri meseca. Već posle nekoliko nedelja ove prakse, uočićete da li ste na dobrom putu ili bi ipak trebalo racionalnije da trošite novac. Veština pravljenja ravnoteže prihoda i rashoda ključna je za kontrolu nad ličnim finansijama.

Postanite štediša (ne i škrtica)

Štednja je moguća jedino kada rashodi ne prevazilaze prihode i kao takva za mnoge predstavlja izazov. Ipak, da biste se sa njim suočili, ne morate da se odreknete baš svih zadovoljstava, već da samo malo pažljivije planirate troškove, u čemu će vam pomoći vođenje budžeta. Uočite na šta vam često odlazi novac, a da vam i nije najpotrebnije.

Primera radi, ne morate baš svakog meseca da kupite majicu koja vam se mnogo svidela. Iako deluju kao nevažne sume, banalni troškovi nas često koče u formiranju štednog fonda. Pokušajte da se suzdržite od kupovine u ovakvim situacijama i videćete kako se određena svota, ma kako skromna u početku, polako izdvaja „sa strane“. Ne zaboravite – odluka da štedite je zapravo promena navika i zbog toga nije laka, ali to nije razlog da odustanete.

Pretvorite „želim“ u „mogu“

Kada imate kontrolu nad svojim budžetom, možete i da štedite planski – štednja je uvek lakša kada jasno definišemo za šta štedimo i u kom periodu. U zavisnosti od toga, možemo definisati i model štednje koji je najadekvatniji za postizanje našeg cilja. Da biste ostvarili cilj štednje, potrebno je da bude konkretan, merljiv, dostižan, realističan i vremenski određen, a da vi budete disciplinovani koliko god je to moguće.

Pozajmljujte pametno

Koliko god da smo vešti u štednji, može se dogoditi da su nam za neke važne životne potrebe, poput stambenog prostora ili automobila, potrebna sredstva koja ne možemo da uštedimo u prihvatljivom roku. U takvim prilikama najčešće se odlučujemo na pozajmice. Kako je njihov spektar veoma širok, najmudrije bi bilo da uz stručnu pomoć sagledate sve prednosti i mane različitih vidova zaduživanja, odnosno rizike koje oni povlače sa sobom – pre nego što donesete konačnu odluku.

Ne prepuštajte ništa slučaju

Svesni smo da su naše finansijske mogućnosti ograničene, a mogućnosti za nepredviđene izdatke beskonačne. Štedni fond ili pozajmica mogu biti rešenje u takvim trenucima, ali postoji i način da preventivno pristupimo neočekivanim izazovima, a to je osiguranje. Iako može da deluje kao bespotreban izdatak, jer zašto biste davali novac za nešto što će se možda desiti, ovaj vid finansijske potpore pokazuje se veoma korisnim onda kada se nezgode stvarno i dese. Osim što predstavljaju pouzdanu finansijsku zaštitu, pojedini vidovi osiguranja su i pametna investicija za budućnost, jer čak i da osigurani slučaj ne nastupi, novac koji ste izdvajali će vam svakako biti isplaćen po isteku osiguranja, i to uvećan za kamatu.

Budite oprezni pri kupovini na internetu

U uslovima pandemije, kada nam je briga o zdravlju postala važnija nego ikad, sve češće kupujemo onlajn. Međutim, sa svim svojim prednostima, to nosi i određene rizike, te treba obratiti dodatnu pažnju na potencijalne prevare.

Iako internet prevaranti usavršavaju svoje metode, postoje i tipični znaci da je reč o prevari koje na vreme možemo prepoznati. Na primer, ako adresa sajta sa kog naručujete robu ne počinje sa „https“, nemojte ostavljati svoje podatke. Iako to može da znači nešto veći trošak, držite se zvaničnih prodavaca, uvek proverite da li sajt ima zadovoljavajuće nivoe zaštite (MasterCard 3D Secure ili Verified by Visa) i nikada ne unosite PIN kod, jer to nije podatak koji banke zahtevaju za procesuiranje transakcije.

Formirajte „krizni fond“

Pandemija nam je pokazala i koliko je važno imati krizni fond, naročito ako smo se zatekli u situaciji da nam je radno mesto ugroženo, a prihodi umanjeni ili neizvesni. U idealnom slučaju, krizni fond bi već trebalo da imate, ali nije kasno da i sada jedan deo novca izdvojite za tu svrhu, ako ste u prilici. Utvrdite sa koliko novca raspolažete i razmislite koju svotu biste mogli da odvojite. Preporuka stručnjaka je da, ukoliko je to moguće, krizni fond pokriva vaše troškove života za najmanje tri do šest meseci, ali bilo koja suma izdvojena „za crne dane“ je dobrodošla.

Već dve godine saveti o tome kako upravljati novcem, donositi bolje finansijske odluke i uštedeti dostupni su na besplatnoj platformi za finansijsku edukaciju ErsteZnali.rs. Platforma koju je pokrenula Erste Banka donosi brojne edukativne module i teme, kao i mogućnost testiranja znanja u ovim oblastima.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća