Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Oporavak tržišta polovnih automobila obeležio prvu polovinu 2021. godine

Analiza
Srpska ekonomija

Nakon pada prodaje vozila u 2020. godini, uzrokovanog pandemijom virusa COVID-19, tržište polovnih automobila u prvih šest meseci tekuće godine doživelo je značajan oporavak. Prema analizi koju je sproveo sajt Polovni automobili na osnovu podataka prikupljenih u saradnji sa „CUBE Team“-om prodaja polovnih automobila u prvoj polovini 2021. godine je očekivano nadmašila prodaju u istom periodu 2020. godine kada je na snazi bilo vanredno stanje, ali prodaja je zabeležila i rast u odnosu na period pre pandemije.

Od januara do juna 2021. godine u Srbiji je prvi put registrovano, odnosno prodato 34% više polovnih automobila u poređenju sa istim vremenskim periodom prethodne godine.

Ipak, s obzirom na vanredno stanje koje je u pomenutom periodu prošle godine bilo na snazi i donekle očekivano dovelo do pada prodaje, merodavnije je uporediti tekuću godinu sa 2019. Podaci su ohrabrujući. U prvoj polovini ove godine zabeležen je rast prodaje prvi put registrovanih polovnih automobila od 6% u odnosu na prvih šest meseci 2019.

Primetan je i oporavak tržišta novih automobila, nakon drastičnog pada prodaje od 21% u 2020. godini. Tako je prva polovina ove godine ipak donela rast prodaje novih vozila od 32% u odnosu na isti period prošle godine obeležen pandemijom virusa COVID-19. Ipak, prodaja novih automobila u tekućoj godini još uvek nije dostigla njihovu prodaju u periodu pre pandemije, već je za skoro 10% manja.

Nemački kvalitet i francuski šarm – najprodavaniji polovnjaci

Kupci polovnih automobila i ove godine pokazuju poverenje u nemački kvalitet, te nije novina da se još jednom na prvom mestu liste najprodavanijih brendova polovnjaka našao „nemac.“ Ipak, pored nemačkih automobila na prvih pet mesta su i „francuzi.“ Nakon Volkswagena, brenda koji čini čak 20% svih prvi put registrovanih polovnjaka u Srbiji u tekućoj godini, drugo mesto zauzeo je Opel, zatim Peugeot, pa Audi i Renault.

Kada je reč o modelima polovnih automobila, kupci su se najčešće odlučili za Volkswagen Golf, Volkswagen Passat, Fiat Punto, Volkswagen Polo, Opel Astru, Opel Corsu, Audi A4, Renault Clio, Citroen C3 i BMW serije 3.

I ove godine najviše su se kupovali polovnjaci između 2005. i 2008. godišta.

Kupci novih automobila imaju drugačiji odabir po pitanju samog brenda i modela. Ono što je Volkswagen za polovnjaka, čini se da je to za novi automobil Škoda, koju je takođe kupilo 20% kupaca novih automobila. Slede Fiat, Toyota, Kia i Renault.

Najprodavanijih 10 modela novih vozila su Fiat 500L, Škoda Fabia, Škoda Octavia, Fiat Tipo, Kia Sportage, Škoda Superb, Dacia Sandero, Hyundai Tucson, Toyota Corolla i Renault Clio.

Dizel ili benzin? Šta se više traži?

Zanimljivo je da je različit izbor kupaca novih i polovnih automobila primetan i u pogledu vrste goriva. Dizel motor je ubedljivo najpopularniji za kupce polovnjaka, za njega se odlučilo 69%, dok je benzin izabralo 28%.

Suprotno tome, 63% kupaca novih vozila biralo je benzin, a svega 24% dizel. Vozila na hibridni pogon su prvi izbor za njih 10%. Ono što je sigurno jeste da električni automobili još uvek nisu dostigli svoju popularnost u Srbiji, pa čak ni među kupcima novih vozila.

Svima je dobro poznato da je registracija vozila koja imaju više od 2.000 kubika znatno skuplja, te to može biti razlog zbog čega se vozači retko odlučuju za njih.

Vozači polovnih automobila najviše su kupovali vozila koja imaju između 1.800 i 1.999 kubika (37%), dok su kupci novih automobila najčešće birali one koji imaju između 1.300 i 1.499 kubika (29%).

Osvrt na tržište automobila

Navedeni prodajni rezultati za vozila koja su prvi put registrovana u našoj zemlji neosporno govore o oporavku nakon inicijalnog udara pandemije virusa COVID-19. Ipak, treba imati u vidu da je tržište kako polovnih, tako i novih vozila doživelo značajne promene, koje su doprinele izmenjenim uslovima.

Pre svega, kada je reč o novim automobilima, usled pandemije došlo je do poteškoća u nabavci određenih komponenti, a samim tim do zastoja i smanjene proizvodnje, pa i manje ponude novih vozila. To je posledično uticalo i na manju ponudu polovnih automobila jer su se vozači češće odlučivali da zadrže svoje vozilo i odlože prodaju svog polovnjaka.

Manja ponuda praćena velikom potražnjom dovela je do rasta cena polovnih automobila širom Evrope, a posebno u segmentu mlađih vozila. Ovakva dešavanja na evropskom tržištu nesumnjivo utiču na cene u Srbiji, posebno kada je reč o zemljama iz kojih se uvozi značajan broj polovnih automobila. Dakle, troškovi nabavke polovnjaka su sada veći, kao i troškovi njihovog prevoza, a neizostavan faktor je i obračun carine, pri čemu se sada u praksi primenjuje katalog o vrednostima polovnih automobila Auto-moto saveza. Sve to zajedno ima za posledicu rast cene polovnjaka.

Na osnovu analize možemo zaključiti da je evidentan oporavak tržišta, kao i da je primetan rast prodaje u segmentu prvi put registrovanih vozila u Srbiji. Ipak, sporija proizvodnja novih vozila i njihova manja ponuda usporavaju rast ponude polovnih vozila, a uz aktuelnu potražnju i navedena dešavanja na tržištu dolazi do promena u ceni polovnjaka. Imajući to u vidu, možemo zaključiti da je moguće da dođe do sporije stabilizacije tržišta, odnosno sporijeg ostvarivanja balansa ponude i tražnje, kao i dostizanja stabilne dinamike u proizvodnji, prodaji i nabavci.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa