Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Koraci do čistog vazduha i plavog neba

UN u Srbiji sa partnerima pokreću novu inicijativu za smanjenje zagađenja vazduha od grejanja
Srpska ekonomija

Na Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo, 7. septembar, Ujedinjene nacije u Srbiji pokrenule su celovit plan reagovanja na uzroke i posledice zagađenja vazduha, ističući da je kvalitet vazduha u regionu i dalje alarmantan. Dok se približava nova grejna sezona, a sa njom i očekivani rast zagađenja vazduha u gradovima zbog grejanja domaćinstava, treba podsetiti da, prema novijim podacima, zagađenje vazduha prouzrokuje čak svaku petu preranu smrt u gradovima Zapadnog Balkana, a da je grejanje domaćinstava jedan od dva glavna izvora emisije čestica.

Zbog zagađenog vazduha, gradsko stanovništvo na Zapadnom Balkanu izgubi u proseku čak i 13–16 meseci života, a svake godine skoro 5.000 ljudi prerano umre iz razloga neposredno povezanih sa zagađenjem vazduha. U Srbiji se skoro 3.600 preranih smrti godišnje može pripisati izlaganju sitnim česticama dimenzija do 2,5 μm (PM2.5), navedeno je u studiji SZO o stanju u 11 gradova Srbije. Kao što ukazuje studija UNICEF-a o efektima promena klime na decu, u Srbiji su respiratorne bolesti najčešća oboljenja kod dece i mladih: na njih otpada 17% odnosno 37% ukupnog obolevanja dece uzrasta 0–6, odnosno 7–19 godina, a posebno su izražene u gradovima sa veoma zagađenim vazduhom, kao što su Niš i Bor. Osim toga, u istraživanju koje su nedavno sproveli UNDP i Institut za nuklearne nauke „Vinča", utvrđena je pozitivna korelacija između koncentracije zagađujućih materija u vazduhu (PM2.5, PM10, CO, NO2) i incidencije COVID-19 u dva grada sa najvećim brojem slučajeva COVID-19: Beogradu i Nišu. Posmatranjem za vreme vanrednog stanja, od 15. marta do 6. maja 2020. godine, najveća pozitivna korelacija utvrđena je za čestice PM10 i PM2.5.

Kao odgovor na zagađenje vazduha iz ložišta na čvrsta goriva u domaćinstvima širom Srbije, agencije, fondovi i programi Ujedinjenih nacija su, zajedno sa partnerima i zainteresovanim akterima, započeli pripremu zajedničkog programa za rešavanje najvažnijih izazova u vezi sa zagađenjem vazduha, koji će se nadovezati na postojeće mere države i lokalnih vlasti. Između ostalog, proceniće se stepen energetskog siromaštva i povezanost zagađenja vazduha i zdravlja (UNEP), razvijaće se nova i inovativna tehnička rešenja i poslovni modeli za smanjenje emisije gasova staklene bašte i drugih oblika zagađenja na lokalnom nivou, kao i internet geoplatforma za utvrđivanje lokacija na kojima se spaljuje strnjika[1] (UNDP), a u škole u 15 opština biće uvedeno praćenje i procena uticaja zagađenja vazduha (UNICEF).

„Zagađenje vazduha je kompleksan problem koji se mora rešavati na više nivoa (nacionalnom, lokalnom, pojedinačnom), kroz delovanje u više socioekonomskih sektora. To je, ujedno, i velika prilika za uvođenje socijalnih, upravnih i tehnoloških inovacija koje će podstaći investicije u korist svih, za bolji kvalitet života. Ujedinjene nacije pružaju podršku u oblastima u kojima se ukrštaju zdravstvena, socijalna, rodna, klimatska, energetska i ekološka politika. Konkretnije, sarađujemo sa vlastima, finansijskim institucijama i zajednicama na razvoju rešenja za osetljive i marginalizovane grupe, za omladinu, sa krajnjim ciljem da ostvarimo pozitivne promene kroz Zelenu transformaciju – što je jedna od najvažnijih ambicija Agende do 2030. godine", smatra Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.

„Danas pozivamo sve, od vlada i korporacija do civilnog društva i pojedinaca, da se angažuju na smanjenju zagađenja vazduha i da u živote ljudi unesu transformativne promene", rekao je Bruno Poci, direktor Kancelarije UNEP-a za Evropu.

„Pored poboljšanja zdravlja, mere za unapređenje kvaliteta vazduha mogu da doprinesu i borbi protiv promena klime, jer su često u pitanju isti izvori emisije. Osim toga, te mere pospešuju i rodnu ravnopravnost, jer zagađenje vazduha nesrazmerno pogađa žene. Radujemo se prilici da, zajedno sa partnerima u zemlji i članovima Tematske koalicije za životnu sredinu i zdravlje, ostvarimo promene u korist ljudi u Srbiji".

Zašto je to važno? Oko milion domaćinstava u Srbiji za grejanje koristi mala ložišta i peći na drva ili ugalj. Čak i kad su novi, ti uređaji su neefikasni i troše nesrazmerno mnogo ogreva. Unutrašnje i spoljno zagađenje vazduha koje tako nastaje zavisi od vrste ogreva, veština korisnika i efikasnosti samog uređaja. Anketa o prihodima i uslovima života iz 2019. godine, čije je rezultate objavio Republički zavod za statistiku, pokazala je da u Srbiji 9,9% domaćinstava ne može adekvatno da greje stan ili kuću, a više od četvrtine (26%) ne može redovno da izmiruje račune za komunalije. Prema jednoj novijoj analizi rodnih aspekata energetskog siromaštva, žene u Srbiji su u većem riziku od energetskog siromaštva i izlaganja unutrašnjem zagađenju vazduha, jer imaju niže prihode i na kućne poslove troše dva puta više vremena nego muškarci. Podaci za indikator 7.1.2 Ciljeva održivog razvoja prikupljeni u okviru UNICEF-ovog Istraživanja višestrukih pokazatelja položaja žena i dece pokazuju da samo polovina domaćinstava (52%) koristi čista goriva i tehnologije za kuvanje, grejanje i osvetljenje. Čista goriva i tehnologije najmanje se koriste u domaćinstvima iz najsiromašnijeg kvintila (6%), a najviše u onima iz najbogatijeg kvintila (97%).

 

 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa