Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obim tržišta nepokretnosti u drugom kvartalu

Republički geodetski zavod
Srpska ekonomija

Tokom drugog kvartala 2021. godine javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu dostavili 48.528 ugovora, što je nešto više od 16.170 ugovora mesečno. Od ukupnog broja dostavljenih ugovora 21% su činili ugovori o poklonu i razmeni i 2% dokumenta koja se ne mogu registrovati u RCN-u, što odgovara prosečnom udelu ovih ugovora u ukupnom broju dostavljenih ugovora.

U drugom kvartalu 2021. godine je, u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, registrovano za 84,5% više ugovora. Najveći porast broja registrovanih ugovora zabeležen je u Nišu – 104,6%, u Beogradu i Kragujevcu – 90% i u Novom Sadu – 81%. U Izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2021. godine, RGZ podseća da je II kvartal 2020. godine obeležilo vanredno stanje zbog pandemije COVID19, kada je usled ograničenja kretanja tokom aprila meseca zabeležen drastičan pad aktivnosti na tržištu nepokretnosti.

Najviše prometovani stanovi

Trendovi učešća različitih vrsta nepokretnosti u ukupnom prometu nisu se značajnije menjali od 2019. godine do danas. U II kvartalu 2021. godine najviše su se prometovali stanovi sa preko 4.300 mesečnih kupoprodaja, građevinsko zemljište sa 3.150 kupoprodaja, stambeni objekti sa preko 2.250, poljoprivredno zemljište blizu 1.800 i dr. Učešće stanova u ukupnom prometu od 29% predstavlja povećanje od 1% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Učešće građevinskog zemljišta u ukupnom prometu u porastu je od 3%, a učešće stambenih objekata i poljoprivrednog zemljišta u padu je za 2%.

Broj prometovanih nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine bio je za 87% veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno za 40% veći u odnosu na II kvartal 2019. godine. Promet svih vrsta i podvrsta nepokretnosti bio je veći u II kvartalu 2021. u odnosu na isti kvartal prethodne godine – promet zemljišta za 85%, objekata za 76% i posebnih delova objekata za 97%. Gledano po većim gradovima, najveće povećanje u prometu zemljišta ostvareno je u Nišu - 143%, a povećanje je zabeleženo i u Kragujevcu – 119%, Novom Sadu – 98% i Beogradu – 93%. Najveći porast u obimu prometa objekata zabeležen u Kragujevcu – 120%, zatim u Nišu – 114%, Novom Sadu – 80%, a najmanji u Beogradu – 53%. Porast prometa posebnih delova objekata po gradovima bio je ujednačeniji u odnosu na porast prometa zemljišta i objekata i iznosio je: 108% u Novom Sadu, 107% u Nišu, 106% u Kragujevcu i 93% u Beogradu.

U odnosu na II kvartal 2020. godine, promet građevinskog zemljišta na nivou države bio je veći za 106%, a poljoprivrednog za 57%. U Nišu je zabeleženo najveće povećanje obima prometa zemljišta – građevinskog za 131% i poljoprivrednog za 129%. Promet stambenih objekata na nivou države u II kvartalu 2021. godine bio je veći za 82% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Najveće povećanje u obimu prometa stambenih objekata zabeleženo je u Kragujevcu – 139% i Nišu – 138%, a porast je zabeležen i u Novom Sadu za 96% i u Beogradu za 65%. Promet vikendica na nivou države u odnosu na drugi kvartal 2020. godine veći je za 8%, a promet pomoćnih objekata za 81%. U II kvartalu 2021. godine je promet stanova na nivou države bio veći za 91% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Gledano po gradovima, u Nišu i u Novom Sadu je zabeleženo povećanje od 101%, u Kragujevcu 92% i u Beogradu 88%. Promet poslovnih prostora bio je veći za 83% na nivou države, pri čemu je u Novom Sadu zabeležen porast od 100%, u Beogradu od 57%, u Nišu za 30%, dok je u Kragujevcu zabeležen pad od 33%. Garažni prostori su prometovani znatno više u odnosu na isti kvartal prethodne godine – za 124%. Gledano po gradovima, porast obima prometa garažnih prostora od 244% zabeležen u Kragujevcu, 152% u Nišu, 141% u Novom Sadu i 108% u Beogradu.

Način plaćanja

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji centralnih gradskih opština Grada Beograda izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji većih gradova – Beograd, Niš, Kragujevac i Novi Sad izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Pandemija je uticala na obim prometa na tržištu nepokretnosti, ali ne i na uobičajene načine plaćanja. U II kvartalu 2021. godine nepokretnosti su u 85% prometa plaćene gotovinom, a u 15% iz kreditnih sredstava. Posmatrano po vrstama nepokretnosti, gotovinom se najviše plaćalo zemljište u 99% prometa zemljišta, mešoviti prometi u 97% prometa mešovitih nepokretnosti, objekti u 93% prometa objekata i posebni delovi objekata u 69% prometa posebnih delova objekata. Iz kreditnih sredstava najviše se finansirala kupovina posebnih delova objekata i to u 31% prometa posebnih delova objekata. Plaćanje iz kreditnih sredstava je u blagom porastu kod kupoprodaja posebnih delova objekata.

Udeo kreditnog plaćanja prometa nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine po većim gradovima kretao se od 20% do 30%. U poređenju sa II kvartalom 2020. godine, udeo kreditnog plaćanja u Beogradu i Nišu povećan je za 4%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu smanjen za 5%, odnosno za 4%. Stanovi su plaćani gotovinom u 65% prometa, a iz kreditnih sredstava u 35%. Najmanje učešće kreditnog plaćanja stanova u II kvartalu 2021. godine bilo je u Nišu – 35%, a najveće u Kragujevcu – 47%. U odnosu na isti kvartal prethodne godine povećanje udela kreditnog plaćanja prometa stanova zabeleženo je u Beogradu – 4% i Nišu – 10%, dok je smanjenje zabeleženo u Kragujevcu i Novom Sadu za 6%.

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine iznosio je blizu 1,6 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2 puta u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno od 1,6 puta u odnosu na II kvartal 2019. godine. Treba napomenuti da je obim prometa u II kvartalu 2020. godine bio manji, što se odrazilo i na količinu novca na tržištu. Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima imao je promet stanova – 57%, stambenih objekata – 10%, građevinskog zemljišta – 8%, poslovnih prostora – 5%, poljoprivrednog zemljišta – 3% i dr. Raznovrsni promet posebnih delova objekata (gde su u preko 90% ugovora prometovani stanovi sa garažnim prostorom), učestvovao je u ukupnom obimu novčanih sredstava sa 5%, a mešoviti prometi sa 7%

Najveće učešće u obimu novčanih sredstava na tržištu stanova imao je Grad Beograd sa ukupno 563 miliona evra, odnosno 65% od obima novčanih sredstava na tržištu stanova u Republici Srbiji. Pored stanova, Grad Beograd je imao najveće učešće i u vrednosti prometovanih poslovnih prostora, garažnih prostora, stambenih objekata, poslovnih objekata i građevinskog zemljišta.

 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena