Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na jesen stiže MIA, nova radnica meseca u Šapcu i Somboru

Novine u lokalnim samoupravama
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Građani Šapca i Sombora od septembra dobijaju ličnog virtualnog asistenta koji će ih voditi kroz administrativne procedure i biti 24 časa dnevno dostupan za upite o najvažnijim gradskim temama. MIA (Municipal inteligent asistent) je četbot koji zamenjuje odlaske na šaltere i pružanjem informacija u realnom vremenu donosi velike uštede građanima, privredi i lokalnoj samoupravi.

Šapčani će preko Mie moći da dobiju informacije o izdavanju poreskih uverenja, uverenja iz matičnih knjiga i knjige državljana, kao i da prođu kroz postupak za dečiji ili roditeljski dodatak. Somborci će osim o dečijem dodatku i poreskim uverenjima, moći da se kod Mie raspitaju i o visini poreskog duga i kako da dobiju uverenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. I jedni i drugi imaće na raspolaganju i informacije o radnom vremenu gradskih organa, telefonima, kao i aktuelnim dešavanjima.

Digitalne „koleginice“ su sve zastupljenije u svetu, a Sombor i Šabac prvi će u Srbiji dobiti jednu zahvaljujući projektu “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenjem četbot aplikacije”, koji sprovode GIZ, SAGA, NALED, Privredna Komora Republike Srpske i Regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Predstavnici projekta danas i juče su čelnicima dva grada svečano uručili licence za uvođenje četbota. Usluga će moći da se koristi putem sajta grada, Viber-a i Facebook Messenger-a.

– Naša analiza pokazala je da je službenicima u Šapcu za pružanje informacija o izdavanju poreskog uverenja u proseku potrebno 10 minuta na šalteru ili putem mejla, a pet minuta telefonom, što je kad se pomnoži sa 10.500 zahteva godišnje, gotovo 1.550 utrošenih sati rada. U Somboru potroše više od 400 sati na odobravanje dečijeg dodatka. Deo tog vremena će preuzeti MIA čija uloga nije da potpuno zameni službenike, već da ih rastereti dela posla, kako bi mogli da se posvete složenijim procesima koji se još uvek ne mogu digitalizovati – kaže direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić.

MIA je zasnovana na veštačkoj inteligenciji i razgovor s njom je nalik komunikaciji sa drugom osobom.

– Nama inženjerima je veliko zadovoljstvo kada možemo da u naše okruženje uvedemo tehnologije koje su savremene i na istom nivou razvoja kao u najrazvijenijim društvima. Korišćenje četbota zasnovanog na prirodnom razumevanju jezika i mašinskom učenju, globalno postaje tehnologija koja pomaže javnoj upravi da unapređuje usluge. Projekat je prilika ne samo da pomognemo boljoj komunikaciji i jačanju veza između samouprava i stanovništva, već i da više saznamo o potrebama i navikama korisnika, kako bismo unapredili i sopstvene usluge – kaže direktor Divizije za softverska rešenja kompanije SAGA Milan Jevtić.

Projekat je deo šireg programa develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a obuhvata i dve lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, Bijeljinu i Laktaše, u kojima će MIA, između ostalog, pomagati srednjoškolcima da se informišu o uslovima za dobijanje studijskih stipendija i procesu prijave.

– Uvođenjem inteligentnog virtuelnog asistenta u jedinicama lokalne samouprave unapređuju se kvalitet i efikasnost pružanja usluga, čime se stavljaju na raspolaganje korisnicima 24 časa, 7 dana u nedelji. S druge strane, korišćenjem ovakvih digitalnih usluga i elektronske uprave građani i privreda štede vreme, jer se smanjuju posete opštinskim službama, te se skraćivanjem dugačkih birokratskih procedura povećava i zadovoljstvo korisnika - naveo je Zoran Jakovljev, GIZ projektni menadžer.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena