Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU pohvalila adekvatnost vođenja monetarne politike NBS i u uslovima pandemije

Ocena na sastanku Briselu
NBS
Srpska ekonomija

Evropska centralna banka i Evropska komisija prepoznale su da je Srbija potvrdila sposobnost da ekonomske posledice pandemije svede na minimum, a odgovor Narodne banke Srbije na pandemiju bio je pravovremen i snažan, ocenjeno je u Briselu na redovnom godišnjem dijalogu zemalja članica Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske, kao i Evropske komisije i Evropske centralne banke.

Sastanak je deo ekonomskog i finansijskog dijaloga čiji je cilj priprema Zapadnog Balkana i Turske za pristupanje Evropskoj uniji. Srpsku delegaciju predvodila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, a u dijalogu je učestvovao i Gojko Stanivuković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

Guverner Jorgovanka Tabaković saglasila se sa ocenom evropskih zvaničnika da je "uticaj krize izazvane pandemijom virusa korona u Srbiji ublažen snažnim osnovama iz pretkriznog perioda, čemu su doprinele i prudentne politike koje su vođene prethodnih godina". Kao primer, guverner NBS istakla je strateške aktivnosti na širenju baze investitora i tržišta, što su i evropski zvaničnici prepoznali, ocenjujući da je smanjenje robnog izvoza Srbije ublaženo rasprostranjenošću ostvarenom u prethodnom periodu.

"Uprkos pandemiji, neto prilivom stranih direktnih investicija i tokom prošle godine obezbeđena je pokrivenost deficita tekućeg računa od oko 1,5 puta. Ovo je šesta uzastopna godina u kojoj beležimo punu pokrivenost deficita najstabilnijim prilivima, a projektujemo nastavak ovog trenda i u godinama koje slede", rekla je Tabaković. Ona je posebno naglasila važnost strateških odluka predsednika Aleksandra Vučića, koje su omogućile i snažan odgovor Srbije na pandemiju i brz ekonomski oporavak.

"Odgovornim vođenjem ekonomske politike u prethodnih devet godina povećana je otpornost naše ekonomije na različite negativne uticaje. Uz pravovremene i obimne monetarne mere i fiskalne podsticaje, i uz uspešnu strategiju vakcinacije, to je ključno doprinelo da već u prvom tromesečju 2021. godine naš bruto domaći proizvod premaši pretkrizni nivo. Sve zajedno, uz nastavak reformi i investicija, imaće za rezultat da i ove godine, kao i prošle, Srbija ima jednu od najvećih stopa rasta u Evropi", izjavila je guverner Tabaković.

NBS reagovala blagovremeno i snažno

Evropska centralna banka i Evropska komisija ocenile su i da je, reagujući blagovremeno i snažno, Narodna banka Srbije pružila značajnu podršku brzom ekonomskom oporavku u Srbiji.

"Svojim merama Narodna banka Srbije doprinosila je dodatnom rastu likvidnosti banaka u periodu kada je to bilo najpotrebnije. Obezbedili smo nesmetano funkcionisanje finansijskog sistema i još povoljnije uslove finansiranja privrede i građana. Narodna banka Srbije je često bila prvo utočište reakcija kojima smo podržali građane, privredu i državu da finansijski lakše prebrode ovu krizu. Uz mere iz oblasti finansijskog sektora, uključujući i omogućen moratorijum na otplatu kreditnih obaveza i kredite iz garantne šeme, povoljni uslovi finansiranja doprineli su rastu kreditne aktivnosti od oko 10% međugodišnje na kraju 2020. godine, što je i tokom pandemije doprinosilo ravnomernom oporavku potrošnje i investicija", istakla je Tabaković.

Evropska centralna banka i Evropska komisija konstatovale su i da je inflacija ostala niska i stabilna, kao što je to bio slučaj i u prethodnih sedam godina. U 2020. godini inflacija se kretala oko donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja (3 ± 1,5%), uz projekciju da će se u srednjem roku kretati oko centralne vrednosti cilja Narodne banke Srbije. Istaknuti su i značaj očuvane usidrenosti srednjoročnih inflacionih očekivanja i tokom pandemije, stabilnost deviznog kursa, kao i adekvatan nivo deviznih rezervi meren različitim kriterijumima.

Evropska centralna banka i Evropska komisija ocenile su i da je, zahvaljujući dobroj poziciji koju je imao pre izbijanja pandemije, kao i pravovremenoj i adekvatnoj podršci ekonomske politike, domaći bankarski sektor ostao otporan na rizike. Na to ukazuju i pokazatelji adekvatnosti kapitala i likvidnosti, koji su i tokom pandemije ostali znatno iznad regulatornih minimuma. Pored toga, ocenjeno je i da je kriza izazvana pandemijom virusa korona potvrdila značaj svih prethodno preduzetih mera i aktivnosti na planu rešavanja pitanja problematičnih kredita, zahvaljujući kojima je učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima krajem 2020. godine sniženo na 3,7%, a na tom nivou bilo je i na kraju maja 2021. godine.

Napredak kod učešća dinarskih kredita privredi

Konstatovan je i napredak koji se ostvaruje u procesu dinarizacije i to u uslovima povećane neizvesnosti izazvane pandemijom. Najveći napredak u prethodnoj godini dana zabeležen je kod učešća dinarskih kredita privredi, koje je tokom prethodnih dijaloga isticano kao prioritet, a navodi se i dalji rast dinarske štednje stanovništva. Time je u znatnoj meri ispunjena preporuka data u okviru prošlogodišnjeg dijaloga – da se nastavi podrška većoj upotrebi domaće valute. Jedine preporuke u okviru ovogodišnjeg dijaloga iz nadležnosti Narodne banke Srbije odnose se na nastavak primene snažnog regulatornog okvira u finansijskom sektoru u skladu s najboljom međunarodnom praksom, kao i nastavak podrške procesu dinarizacije, uključujući promovisanje instrumenata zaštite od deviznog rizika.

Takođe, podaci koje Narodna banka Srbije, kao jedan od važnih proizvođača zvanične statistike u zemlji, redovno dostavlja evropskim institucijama ocenjeni su kao usklađeni s metodološkim zahtevima Evrostata i Evropske centralne banke.

Govoreći o merama za naredni period, Tabaković je istakla da je pred svim učesnicima dijaloga bogata reformska agenda, a Srbija je svoju agendu jasno definisala u Programu ekonomskih reformi.

"Napretkom svake zemlje pojedinačno stvaramo osnove za još veći zajednički prosperitet. Zadatak Narodne banke Srbije jeste da ostanemo prva asocijacija za stabilnost i poverenje", zaključila je Tabaković.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena