Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Predstave pod lipovim hladom

Počinje s radom pozorište Teatrijum
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Za pozorišnu letnju beogradsku scenu važan je 3. jul, jer se otvara pozorište „Teatrijum“ predstavom „Na Drini ćuprija“ u dramskom tumačenju Tihomira Stanića. Ima simbolike u tome da nešto što je tek u povoju i čemu tek predstoji dalji razvoj otpočne čuvenim Ivom Andrićem. Zna se šta za Stanića prvo znači Ivo Andrić. Konkretno tu predstavu glumac igra već punih 20 godina. Ovo je i godina obeležavanja šest decenija od kako je čuveni Andrić dobio Nobelovu nagradu za kniževnost. Spoj novog i starog do kojeg ne bi došlo da nije bilo apsolutne podrške i pomoći jedne naučno-obrazovne institucije – Beogradskog rektorata i jedne lokalne samouprave – opštine Stari grad.

Tihomir Stanić svoju priču započinje iskreno, o strahu kada je shvatio koliki posao ga čeka za kratko vreme. Taj strah podelio je sa svojim dugogodišnjim kolegom Vladanom Gajovićem. Oni su nosioci ideje o pozorištu „Teatrijum“.

Poznati glumci i alternativne grupe

- Dobili smo prelep prostor za celo leto i jedno dva sata zaista nisam imao nikakvu ideju šta tada da uradimo. Setio sam se da poznajem razne umetnike koji imaju svoje alternativne trupe, a često imaju problem sa prostorom u kojem bi igrali svoje predstave. Pozvao sam Filipa Gajića iz Dorćolskog narodnog pozorišta i on će igrati ovde dve svoje predstave. Pozvao sam Vesnu Stanković i Petra Božovića. Kasnije su mi se ljudi sami javljali. Ko god je pokazao želju da ovde igra dobio je priliku i termin za svoju predstavu.

Jedna od njih je i Tatjana Kecman. Ova iskusna glumica se odvažila da već petnaestak godina radi samostalne projekte odnosno predstave koje nemaju svoju matičnu scenu. Poslednjih godina najređe igra u Begradu i zato je bila veoma srećna kada je Tika Stanić pozvao da se uključi. U julu će igrati sa kolegama tri predstave. U planu je još jedna predstava u avgustu.

- Radujem se ovom celom projektu i mislim da nema potrebe za strahom. Mislim da će uspeti, jer sve ove godine koje su iza mene su dokazale da ako imaš entuzijazam i veliku želju, naravno potrebno je i znanje, nema razloga da se ne uspe.

Savremeni „Don Žuan“

Stanić je najavio za 13. jul premijeru predstave „Don Žuan“. Adaptaciju Molijerovog dela radila je mlada i uspešna apsolventkinja Fakulteta dramskih umetnosti Vida Davidović, dok rediteljsku palicu dele Tihomir Stanić i mladi Marko Misirača. On je umetnički direktor pozorišta „Teatrijum“. Za „Don Žuana“ kaže da ga je Vida Davidović uradila na jedan zanimljiv način, koji je malo nastajao i u hodu.

- Imamo i sjajnu glumačku ekipu. Stefan Radonjić igra tog savremenog Don Žuana, Vladan Gajović je savremeni Zganarel, a tu je i grupa sjajnih mladih glumaca sa naših akademija od kojih su neki već bili angažovani u serijama, a neki će se prvi put pojaviti pred publikom. Vremena imamo malo, ali imamo i jednu zdravu, dobru energiju u ekipi.

Upravnik pozorišta „Teatrijum“ je glumac Vladan Gajović. On je istakao da ga nikada nisu zanimale titule, pa sad i to što je upravnik nije mu od značaja, već je važno da sve samo dobro funkcioniše.

- Kad me je Tika nazvao jednog dana rekao mi je „Bato, uplašio sam se, dva sata plačem, šta da radim“. Ništa, samo je mogao da dobije moju podršku i tako će uvek biti, ne samo ovog leta nego do kraja, jer nas dvojica smo nerazdvojni još iz vremena osamdesetih godina. Sada smo se posle deset godina opet našli ovim povodom. Siguran sam da će pozorište „Teatrijum“ da traje.

Region u Beogradu

Ovu pozorišnu sezonu pod lipovim hladom Tihomir Stanić je nazvao nultom. Već se razmišlja i o predstavama za sledeće leto.

- Planiramo da u sledećeoj sezoni napravimo nekoliko namenskih premijera za ovaj prostor, da ga drugačije organizujemo, da tu napravimo tribine sa sve četiri strane sa binom na centru. Želimo i da pokrenemo novi projekat odnosno da napravimo smotru ispitnih predstava Akademija umetnosti iz celog regiona. Dok bude trajala smotra da se održavaju okrugli stolovi i razgovori o predstavama, da gledaju jedni druge, da se upoznaju i da na samom početku glumačke karijere upamte i naš grad i ovaj prostor kao dobrog domaćina za sve umetnike.

Dvorište Kapetan Mišinog zdanja ovog leta biće oplemenjeno predstavama do 31. avgusta. Karte za pozorite „Teatrijum“ mogu se kupiti onlajn preko sajta tickets.rs, kao i na blagajni na sam dan igranja predstave. Koštaju 700 i 900 dinara. Za studente Beogradskog univeziteta biće obezbeđeno najmanje po 20 besplatnih karata, a organizatori razmišljaju i o solidarnoj kupovini karata pri kojoj će neko moći da kupi kartu za nekog ko za to trenutno nema mogućnosti.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena