Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Snažniji oporavak nego što je ranije predviđano

Ubrzanje ekonomske aktivnosti u regionu Centralne i Istočne Evrope
Srpska ekonomija

S obzirom na podatke o rastu BDP-a u prvom kvartalu koji je prevazišao prethodna očekivanja, bolje globalne ekonomske prognoze i brzo otvaranje ekonomija CIE zahvaljujući poboljšanoj epidemiološkoj situaciji, Istraživački tim Erste Grupe je povisio prognozu rasta BDP-a za 2021. godinu na 5,1% sa 3,8% iz prethodnog kvartala. Do sada se oporavak uglavnom zasnivao na industrijskoj proizvodnji, izvozu robe i državnoj potrošnji, dok je potrošnja domaćinstava bila niža zbog restriktivnih mera i neizvesnosti.

To će se promeniti u narednim kvartalima, jer Istraživački tim Erste Grupe očekuje snažan oporavak potrošnje domaćinstava. Štaviše, u nekim zemljama je primetan snažan podsticaj kroz javne investicije. Po njihovom mišljenju, ekonomije CIE bi mogle dostići nivoe BDP-a pre pandemije u narednih nekoliko kvartala, s tim što će većina njih to postići u drugoj polovini godine. Iako još uvek postoje rizici povezani sa još jednim talasom pandemije na jesen ili zimu, situacija bi ovog puta mogla biti drugačija. Dva ključna indikatora mogu pomoći u proceni neophodnosti restriktivnih mera, koje bi mogle biti regionalnog obima umesto nacionalnog: broj hospitalizovanih i broj vakcinisanih. Naime, što je veći broj vakcinisanih, broj hospitalizovanih bi mogao biti manji. Napredak u vakcinaciji i dostupnost celokupnog spektra vakcina bi do tada trebalo da značajno smanje i zdravstvene i ekonomske troškove u poređenju sa prethodnim talasima. Najkonkretniji rizik po prognoze Erste Grupe u ovom trenutku vidi se na strani ponude, gde industrijska proizvodnja može biti ograničena nedostatkom međuproizvoda (tj. poluprovodnika) i povećanjem cena faktora proizvodnje.

Kada se posmatra realni BDP korigovan za efekte sezonalnosti i kalendara u poređenju sa četvrtim kvartalom 2019. pre pandemije, većina zemalja beleži brz ekonomski oporavak od trećeg kvartala 2020. godine. Rumunija i Srbija su već dostigle nivoe BDP-a pre pandemije i premašile ih za 0,8% u prvom kvartalu 2021. godine. Hrvatska, koja je bila najviše pogođena u drugom kvartalu 2020. godine, krenula je u postepeni oporavak i dostigla 98,5% svog nivoa pre pandemije. Većina zemalja CIE još uvek je bila oko 1,5-5% ispod nivoa iz četvrtog kvartala 2019. godine, s tim da su Češka i Slovačka beležile najveću razliku. Slovačka je zabeležila brz oporavak u trećem i četvrtom kvartalu 2020. godine, ali je potom usledio još jedan osetan pad u prvom kvartalu 2021. godine, dok su oporavak u drugoj polovini 2020. godine, kao i pad u prvom kvartalu 2021. bili blaži u Češkoj.

Još zanimljiviji i raznovrsniji uvid pruža analiza komponenti BDP-a. Iako državna potrošnja jedva da pokazuje ikakve znakove negativnih efekata povezanih sa pandemijom, potrošnja domaćinstava i dalje je umerena u celoj CIE. Neke zemlje, poput Češke i Slovenije, bile su u prvom kvartalu 2021. ispod 95% nivoa potrošnje domaćinstava pre pandemije, dok su Rumunija i Srbija bile blizu 98%.

Valute zemalja CIE su beležile porast tokom celog drugog kvartala zahvaljujući padu američkog dolara, ublažavanju ograničenja zbog pandemije i rastuće inflacije. Očekuje se da će valute CZK, HUF i PLN ostati stabilne ili ojačati do kraja godine, a rumunski lej će verovatno oslabiti usled povećanja deficita bilansa tekućih transakcija. Srpski dinar je od početka godine bio stabilan na nivou oko 117,6 u odnosu na evro, pošto je Narodna banka Srbije i dalje aktivna na tržištu. S obzirom na visok nivo deviznih rezervi NBS-a, kao i na raspoloživost dodatne repo linije Evropske centralne banke iz predostrožnosti u iznosu od milijardu evra, velika je verovatnoća da će kurs EUR / RSD ostati stabilan blizu aktuelnog nivoa.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena