Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od bidermajera do Mediale

Kulturno nasleđe
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Istorijski muzej Srbije vredi posetiti narednih dana, jer se u delu muzejskog prostora oseća duh srpskog slikarstva 19. i 20. veka. Publici su dostupni portreti, pejzaži, istorijske kompozicije, preko 200 dela pre i između dva svetska rata, kao i socijalistički period. Među njima se nalaze i mnoga umetnička dela koja će javnost moći prvi put da vidi.

Zbirka Istorijskog muzeja Srbije koja pokriva dva veka broji preko 4.000 eksponata. Muzej je tokom gotovo šest decenija postojanja prikupljao umetnička dela putem poklona, otkupa i porudžbina. Njihova prezentacija započeta je pre 25 godina. Tada su prikazane skulpture, a sada je javnosti dostupno 212 dela rađena u tehnici ulja. Izložba „Od bidermajera do Mediale – Slikarstvo 19. i 20. veka“ je jedna priča koja u stvari pokriva donekle hronologiju, donekle teme. Prostor u kojem se nalaze slike podeljen je na nekoliko segmenata, rekla je za Srpsku ekonomiju autorka izložbe Tijana Jovanović Češka.

- U prvom delu je religiozno slikarstvo, istorijski portet kao istorijski izvor, onda smo prešli na dinastiju Obrenović, Karađorđević, ratove koje su vodili, znači Balkanske, Prvi i Drugi svetski rat. Izdvojili smo pejzaže i portrete građanskih porodica između dva rata. Prikazano je slikarstvo u zarobljeničkim logorima u vreme Drugog svetskog rata gde smo predstavili autore koji su nedovoljno poznati javnosti. Sledi socijalistički posleratni period slikarstva i završavamo „Medialom“ koja ima značajan broj slika kod nas.To je ta neka gornja granica u vremenu koje prikazujemo. Posle dolazi apstrakcija i neki drugi pravci koje ne pokrivamo zato što smo uvek tematski bili usmereni da ilustrujemo određene istorijske teme.

Originalne slike, skice i kopije

Muzejska savetnica nam otkriva neka manje poznata dela. Na primer, pejzaže Marka Murata, zatim zbirku od 12 slika „Devojke u narodnim nošnjama“ Salvata Valtanackog koje je umetnik najverovatnije radio za dvor. Tijana Jovanović Češka kaže da se o njemu relativno malo zna. Pretežno je stvarao u Dubrovniku i učestvovao je u nekim ruskim izložbama u Beogradu i Srbiji. Muzej je njegove slike uspeo da nabavi u relativno skorom periodu i to po ceni za koju se može reći da je kao poklon. Sagovornica dodaje da su njegova dela u inostranstvu veoma skupa i da dostižu astronomske cifre. Zanimljiv je portret Milana Grola, književnika, političara i dugogodišnjeg dramaturga i upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu.

tematskom pogledu na izložbi dominiraju portreti razlčitih kategorija – ustanički, dinastički, vojni, vladarski, građanski, portereti rađeni u seoskim sredinama,kao i dečji. Vrednost izložbe daje više od stotinu originalnih slika, kao i skica i kopija slikara Arsenija Petrovića, Uroša Kneževića, Stevana Aleksića, Živorada Nastasijevića, Paje Jovanovića, Uroša Predića, Đorđa Krstića, Stevana Todorovića, Branislava Mirkovića, Miodraga Miće Popovića, umetnika okuplljenih u grupi „Mediala“.

Podrška Ministarstva kulture i informisanja

Izložba u Istorijskom muzeju Srbije realizovana je uz podršku Ministarsva kulture i informisanja. Ministarka Maja Gojković istakla je na otvaranju da osim što govore o vrednom kulturnom nasleđu i bogatoj istoriji našeg naroda i države izložena dela govore i bitnom uticaju savremenih evropskih i svetskih tokova na rad gotovo svih naših značajnijih slikara u prethodna dva veka. Tako su srpski umetnici bili važan deo svetske kulturne scene.

Ministarka kulture i informisanja je još navela da su zahvaljujući nedavnim akvizicijama publici dostupni portret kralja Aleksandra Karađorđevića, rad Spiridona Bocarića, portret kraljice Marije Karađorđević, nepoznatog autora, kao i nekada zabranjena slika Miodraga Miće Popovića "7. juli – Ustanak 1941."

Ocenila da je veoma važno da najširoj javnosti budu predstavljeni, ne samo radovi koji su iz ideoloških ili nekih drugih razloga bili nedostupni, već i brojne slike i druga dela iz bogatih zbirki koje se čuvaju u depoima naših muzeja.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa