Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srce i novčanik

Hronologija jednog d(r)ugovanja
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Staro prijateljstvo, osveštano u oba svetska rata, našlo se nedavno na ozbiljnom iskušenju zbog spora oko nuklearnih podmornica između Francuske i triju savezničkih zemalja. Pokušavajući da umanji značaj tog spora, premijer Velike Britanije izjavio je, između ostalog, da je ,,ljubav prema Francuskoj neuništiva’’.

Ali ljubav ponekad može i da zaboli. Koliko je to zabolelo Pariz, može da se izrazi i u brojkama. U konkretnom slučaju, reč je o 56 milijardi evra! (Toliko je otprilike Francuskoj ,,izbijeno iz novčanika’’ zbog odluke australijske vlade da raskine posao nabavke podmornica od Francuske.) Za one koji pogrešno shvataju poslove među prijateljima, takve stvari mogu biti vrlo neprijatne. Najbolje je ne mešati prijateljsku ljubav i novce. Ljubav za ljubav, a sir za pare! Naročito ako je ,,sir’’ francuski.

A šta ako je lađa takođe francuska, a pristanište solunsko? (Solunsko, kao asocijacija na još jednu poznatu izreku: dužan kao Grčka.) Da neki dugovi, poslovi i računice mogu baciti senku na večnu savezničku ljubav, potvrđuje i jedan raniji slučaj koji je veoma francuski, a naš.

Zavrnuta slavina

Ako smo u Prvom svetskom ratu bili braća po oružju, naknadno je utvrđeno da nam kese zasigurno nisu bile sestre, a dug iz slavnih ratnih dana pokazao se kao ,,zao drug’’.

Tokom dvadesetih godina prošlog veka, Beograd je prestao da dobija francuske kredite jer nije davao anuitete za stare zajmove. Francuski zahtevi da se što pre regulišu predratni i ratni dugovi pokazali su da mali prijatelj sa Balkana ne može da računa na francuski novac.

U Velikom ratu, Srbi su od Francuza ,,dobijali’’ oružje i finansijska sredstva, a to je nastavljeno i ugovorima iz 1919. i 1920. godine. Dobijeno je, ponovo, naoružanje od francuske Istočne armije u vrednosti od 54 miliona franaka. A onda su stvari počele da škripe. U julu 1920. godine, Ministarstvo spoljnih poslova Francuske uputilo je zahtev novouspostavljenom južnoslovenskom kraljevstvu da se predaju obveznice na 490 miliona franaka. Budući da je taj zahtev odbijen, francuska strana podvukla je crtu. Francusko Ministarstvo finansija napravilo je basnoslovan spisak onoga što je dato, od kojeg će se prijateljima na Balkanu zavrteti u glavi. Stvar je skroz-naskroz udesilo francusko Ministarstvo vojske, kad je u maju 1922. sračunalo da je ukupno oružja, novca i hrane izdato za preko jedne milijarde dinara!

Beograd ,,pogođen cifrom’’ nije imao kud. Siromašno balkansko kraljevstvo izdalo je obveznice (1923. godine) da bi dobilo oružje. U novoj rundi pregovora, započetoj u Parizu krajem 1924. godine, francuska strana tražila je da se pre priče o novim zajmovima raščiste stari parisko-beogradski računi. Uzalud je Ninčić tražio sredstva iznad zajma iskamčenog 1923. godine.

Početkom 1926. godine opet se u Parizu pregovaralo, a iskusni prvak naše diplomatije Momčilo Ninčić bio je na ivici očajanja. Žalio se da mu ,,Francuska drži nož pod grlom’’. Savetovao je francuske diplomate da njihova domovina treba da pokaže blagost, jer ,,ako Francuska bezobzirno traži samo svoje pare, francuski uticaj neće se održati’’. Ali Pariz beše tvrda srca. Žalio se na finansijsku krizu, zbog koje mora da traži svaki franak koji je tokom zajedničkog rata ,,dodeljen’’ malom savezniku. Vreme je prolazilo, a s njim i strpljenje Francuske. Velika saveznica čvrsto je rešila da slomi otpor Beograda kome je ,,zavrnula slavinu’’ za nove kredite. I ne samo to.

Pošteno, pa u Hag

Dužničko-poverilački ringišpil spremao se da obrne još jedan krug. Da bi Kraljevinu SHS izložio dodatnom pritisku, Pariz je 1927. godine odlagao sklapanje političkog pakta sa starim ratnim drugovima sa Balkana.

Celo dužničko zamešateljstvo nije moglo da prođe bez Engleza, čije je prisustvo nudilo mogućnost bočnog pritiska u procesu ,,prijateljskog ubeđivanja’’. Naime, Beograd je 1926. godine predložio da dug oduži u tadašnjim devalviranim francima, ali je francuska strana insistirala da sve bude u zlatu. Pakt je ipak potpisan bez rešenja pitanja dugova, no Francuska nije odustajala. Tražila je da Engleska ne da nikakav zajam Beogradu dok ovaj ne pristane da svoje dugovanje Francuskoj namiri u zlatu.

Početkom 1928. godine Pariz je predložio da se sve reši arbitražom pred Međunarodnim sudom u Hagu. Budući da taj predlog nije prošao, premijer Poenkare rešio je da odigra partiju na dve table. On je u Londonu opstruisao davanje zajma Kraljevini SHS, a beogradske zvaničnike (u isto vreme) ubeđivao je da ne treba da traže novac od Engleske, nego od Francuske, naravno – čim se vrati stari dug! Parizu je ,,srce bilo na mestu’’ kad je s druge strane Lamanša stiglo obećanje da za Balkance nema zajma.

I konačno, francuska vlada obećala je ,,francusko-engleski’’ zajam, dakako – uz prvenstvo naplate starog francuskog zajma. Zvanični Beograd legao je na rudu. U tome mu je ,,pomogao’’ Međunarodni sud u Hagu, kome je stvar konačno predata da bi 1929. godine dobila svoje razrešenje. Sud je doneo odluku da se dugovi ne mogu namiriti u ,,papirnim’’ važećim francima, već da se to mora izvršiti po deviznom kursu iz doba zlata.

Jugoslovensko kraljevstvo vezalo je otplatu dugova za dobijanje nemačkih reparacija, ali u Beogradu je vladalo ogorčenje jer su dugovi od 1895. do 1913. godine (700 miliona franaka) morali biti plaćeni po zlatnom kursu, pored ratnog duga.

Tako je okončana nevesela priča o trivijalnim pojedinostima iz oblasti tehnologije jednog prijateljstva. Velikoj junačkoj istoriji to ne treba. Ona te račundžijske epizodne drangulije nema gde da drži. Na njoj je da čuva uspomenu na velike zvezdane časove. Na primer, uspomenu na onaj trenutak kad su jednog prekaljenog solunskog ratnika po povratku u tek oslobođenu Srbiju deca upitala: ,,Gde je ta Francuska?’’ A ratnik – umesto upuštanja u očekivana ,,geografska’’ objašnjavanja – samo spustio ruku na srce, pa rekao: ,,Evo, ovde je Francuska! ’’

Biće da je i Srbija kod nekih Francuza zaslužila isto mesto. Međutim, neko će primetiti da se upravo na tom mestu – u predelu srca (ispod levog revera od sakoa) nalazi i onaj unutrašnji gornji džep u kojem najčešće stoji novčanik.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa