Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uz porast plaćanja karticama na internetu, sve popularnije i onlajn otvaranje računa

Bankarstvo u vreme pandemije
Srpska ekonomija

Dinarska plaćanja karticama na Internetu beleže rast od 70% u odnosu na prošlu godinu, dok je u fizičkim prodavnicama „plastika“ u drugom tromesečju 2021. godine provučena skoro 90 miliona puta, za 28,36 odsto više nego u istom periodu lane.

Pandemija je značajno promenila potrošačke navike, dovodeći do snažne ekspanzije e-trgovine i savremenih načina plaćanja. Broj dinarskih transakcija plaćenih karticom putem Interneta se više nego duplirao 2020. u poređenju sa 2019. godinom, tačnije bio je veći za 103,55%. Najnoviji podaci pokazuju da su se novostečene navike zadržale i da su građani očito uvideli brojne prednosti kupovine i bankarstva iz fotelje. Elektronskim putem, bez odlaska u banku, sve češće se otvaraju računi i podnose zahtevi za gotovinske kredite.

Prema izveštaju Narodne banke Srbije (NBS) za drugo tromesečje 2021. godine, broj korisnika elektronskog bankarstva se povećao za 12,8%, a mobilnog bankarstva za 33% u odnosu na 2020. godinu. Na daljinu je zaključeno više od 23.000 ugovora o finansijskim uslugama. U istom kvartalu izvršeno je oko 7,6 miliona onlajn transakcija platnim karticama i elektronskim novcem, više nego u celoj 2018. godini[1]. To u odnosu na isti period prošle godine predstavlja povećanje od 55,39%, a rast je još veći ako se posmatraju samo dinarska plaćanja karticom na domaćim sajtovima – bilo ih je 70% više u odnosu na 2020 godinu. U fizičkim prodavnicama „plastika“ je u drugom tromesečju provučena skoro 90 miliona puta, za 28,36 odsto više nego u istom periodu lane. U posmatranom periodu takođe je proširena prihvatna mreža kartica na ukupno 109.787 POS terminala, što je za 15,36%, to jest 14.617 novih uređaja više, a broj sajtova koji ih primaju povećan je za 77,37%[2].

„Od početka godine, skoro 17% od ukupnog broja računa je otvoreno online“, navode u Erste Banci. „Imajući u vidu da je pandemija promenila navike svih nas i da na sve načine pokušavamo da izbegnemo odlazak u zatvorene prostore kada postoji alternativa, mi smo, zajedno sa našim partnerima iz kompanije Visa odlučili da dodatno podstaknemo elektronske servise i usluge. Naime, do kraja novembra, novi klijenti koji zahtev za otvaranje dinarskog računa podnesu onlajn, nakon prva tri korišćenja Visa Classic debitne kartice na POS terminalima ili preko interneta (za iznose veće od 1000 dinara), na poklon dobijaju 3.000 dinara. Pored toga, mesečno održavanje računa otvorenog na ovaj način je besplatno u narednih 12 meseci“, objašnjavaju u Erste Banci.

Istraživanje kompanije Visa, sprovedeno krajem prošle godine u okviru kampanje „U korak sa digitalnom budućnošću”, pokazalo je da oko 70% korisnika platnih kartica u Srbiji nabavlja robu i usluge putem interneta[3]. Od toga, 44% potrošača obavlja onlajn kupovinu nekoliko puta mesečno, 45% odsto to čini nekoliko puta godišnje, dok 7% kupuje preko interneta nekoliko puta nedeljno. Kao glavne prednosti kupci ističu uštedu vremena, sigurnost, brzinu, uštedu novca i praktičnost, veliki izbor, kao i činjenicu da za kratko vreme mogu da pronađu i uporede razne ponude. Popusti prilikom online kupovine su posebna motivacija, baš kao i besplatna dostava.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa