Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Treća faza kampanje Spasimo hranu, spasimo humanost

U susret Nacionalnom danu davanja
Foto: Vesna Zdravković
Srpska ekonomija

Na Međunarodni dan podizanja svesti o bacanju hrane 29. septembra, kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ ušla je u treću fazu implementacije koja će biti obeležena serijom akcija doniranja hrane tokom oktobra meseca, sa pikom 9. oktobra, na Nacionalni dan davanja, koji će biti obeležen serijom događaja širom Srbije.

U Srbiji 480.000 ljudi ne može da zadovolji osnovne životne potrebe, dok se godišnje baci oko 900.000 tona hrane, a sedam odsto stanovništva živi na granici apsolutnog siromaštva, odnosno gotovo pola miliona ljudi. Kampanjom „Spasimo hranu, spasimo humanost“, Koalicija za dobročinstvo ukazuje na ovaj problem i utiče na povećanje svesti kod građana o problemu bacanja hrane i nedovoljnih donacija hrane, i takođe doprinosi unapređenju praksi koje će podstaći povećanje donacija hrane.

Analiza Koalicije za dobročinstvo pokazala je da bi donacije hrane bile uvećane za 160 miliona dinara godišnje ukoliko bi bio ukinut PDV na donacije hrane, što podržava 88% stanovnika Republike Srbije.

Sa ciljem da poveća svest građana o problemu bacanja hrane i nedovoljnih donacija hrane, a i da doprinese unapređenju propisa i regulativa koje idu u korist povećanju donacija hrane, Koalicija za dobročinstvo je pokrenula 23. avgusta kampanju „Spasimo hranu, spasimo humanost“. Više informacija na spasimohranu.rs

- Ove godine 9. oktobra obeležavamo Nacionalni dan davanja po četvrti put, i ove godine smo posebno ponosni na podršku u promociji i prikupljanju donacija hrane koju nam je pružilo preko 20 kompanija. Od 29. septembra do Nacinalnog dana davanja 9. oktobra koji se obeležava četvrtu godinu za redom u fokusu su novčane donacije. Pozivamo građane i kompanije da posete sajat spasimohranu.rs i da se priključe kampanji. U funkciji je i sms broj 4540 tako da svi zaniteresovani građani koji žele da doprinesu ukupnom fondu za kupovinu paketa hrane za naše najugroženije sugrađane mogu da pošalju poruku čija je cena 100 dinara sa PDV i ista je za korisnike svih mobilnih mreža u Srbiji - rekao je Željko Mitkovski, menadžer Projekta za unapređenje okvira za davanje, ispred Fondacije Ana i Vlade Divac..

U okviru obeležavanja Međunarodnog dana podizanja svesti o bacanju hrane (IDAFLW), i u okviru kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“, petoro mladih likovnih umetnika iz Srbije je predstavilo svoje umetničke vizije o problemu prekomernog bacanja hrane i potrebi da se poveća solidarnost i pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija. 

Jovana Bojić, Aleksa Mišković, Vladimir Neckov, Jelena Janjić i Milica Cerovac su obećavajući talenti sa Fakulteta primenjenih umetnosti u klasi profesora Miroslava Lazovića, čija će dela na kojima su danas počeli da rade, biti izložena javnosti tokom obeležavanja Nacionalnog dana davanja 9. oktobra u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ i poklonjena kompanijama koje su podržale ovu kampanju.

- Velika nam je čast što smo se pridružili ovoj kampanji i što imamo priliku da doprinesemo onime šta najbolje radimo, a to je kroz našu umetnost. Pozivamo i druge građane da podrže kampanju, na najbolji mogući način, pa čak ia ako bi to bilo jednostavnim slanjem SMS poruke u vidu donacije - rekao je Aleksa Mišković, jedan od petoro mladih umetnika koji su slikali.

Istovremeno, kao podršku kampanji, restoran 369 koji posluje u sklopu MaxBet grupacije je pripremio 100 obroka koji su podeljeni prodavcima časopisa Lice ulice.

Za više informacija posetite veb sajt spasimohranu.rs.

Nacionalni dan davanja i kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ se realizuju u sklopu Projekta za unapređenje okvira za davanje koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa