Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hrana nije za bacanje

Dobročinstvo
Piše: Vesna Zdravković

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ počela je u avgustu i traje do decembra. Prikupljane životnih namirnica za socijalno najugroženije, ali i ukazivanje na to da treba da vodimo računa o hrani i podelimo je sa onima kojima je potrebnija. Odaziv velikih kompanija je dobar, kao i pojedinaca i udruženja. Još imate vrmena da se prijavite i uključite u ovu dobrotvornu akciju.

Pre pet, šest godina posetila sam malo, uređeno mesto u Austriji sa oko deset hiljada stanovnika, velikim tržnim centrom, hotelima sa pet zvezdica i fabrikom u kojoj se prave proizvodi od soje. Imala sam priliku da vidim ceo proces, što bi se reklo od njive do trpeze. Posetu i obilazak fabrike posebno sam zapamtila po tome što se otpad od prerađene soje NIJE BACAO, već se koristio kao hrana za stoku, konkretno krave. Upravo iz Austrije dolazi vest koju je prenela Srpska ekonomija. Institut za upravljanje otpadom Biotehničkog univerziteta u Beču obavio je 20-godišnje istraživanje o hrani kao otpadu. Pokazalo se da godišnje u svakom austrijskom domaćinstvu do 133 kilograma hrane završi na otpadu. Procenjeno je takođe, da vrednost tih namirnica iznosi između 250 i 800 evra. Najčešće se bacaju hleb, peciva, voće i povrće.

U Srbiji se baci dva miliona kilograma hrane dnevno, na svetskom nivou to je jedna trećina proizvedene hrane dnevno! Pored toga, može da se govori i o posledicama po životnu sredinu zbog otpada od hrane čime se bavio NALED. Došli su do podatka da se u našoj zemlji godišnje proizvede čak 900.000 tona otpada od hrane, a više od 500.000 tona završi na deponiji gde se njegovom razgradnjom stvara ogromna količina uglen-dioksida i metana koji štete okolini i zdravlju ljudi.

Kampanja traje do decembra

Ovi podaci o bacanju hrane su jedna, veoma važna strana kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja je počela 23. avgustra i trajaće do decembra. U stvari, to je centralna tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana davanja koji se u Srbiji još jednom obeležava 9. oktobra, na dan rođenja velikog srpskog dobrotvora Mihajla Pupina. Kampanjom se želi ukazati na to da hrana koja nama ne treba nekome će značiti mnogo, kaže za Srpsku ekonomiju Marija Batinica, iz Fondacije Ana i Vlade Divac.

- Svakom od nas uvek nešto od hrane ostane u frižideru ili nešto i ne koristimo. To može da se usmeri prema ljudima kojima je hrana potrebnija. U Srbiji skoro pola miliona ljudi živi na ivici apsolutnog siromaštva. Hranu nikako ne smemo da bacamo, već možemo da je podelimo sa prvim komšijom ili beskućnikom.

Donatori su kompanije, ali i pojedinci

Kampanja “Spasimo hranu, spasimo humanost” se realizuje u okviru projekta “Unapređenje okvira za davanje” koji se nalazi u četvrtoj, završnoj godini. Sprovodi ga Koalicija za dobročinstvo predvođena Fondacijom Ana i Vlade Divac uz podršku USAID Srbija. Inače, uoči Nacionalnog dana davanja tačnije 29. septembra počinje prikupljanje donacija hrane koja će trajati mesec dana na celoj teritoriji Srbije.

- Na sajtu spasimohranu.rs biće redovno ažurirani punktovi za građane u kom gradu mogu da donesu hranu koja će kasnije biti distribuirana našim partnerskim insituticijama, u zavisnosi od grada u kojem je hrana prikupljena. Nećemo biti skoncentrisani samo na Beograd, već ćemo gledati da fokus bude na celoj Srbiji, jer svuda ima stanovništva kojima je hrana potrebna.

Sagovornica ističe da se veoma mnogo kompanija odazvalo pozivu, neke su se i samoinicijativno pridružile,kao i organizacije civilnog društva, ali i mnogi građani.

- Imamo i instagram i fejsbuk profil na kojima se nalazi formular preko kojeg mogu svi zaniteresovani da nas kontkatiraju. Građani i kompanije prepoznali su važnost kampanje, tako da nam se svakodnevno javlja dosta ljudi.

Ove nedelje je održana Medijska humanitarna kuhinja. Predstavnici medijskih kuća zasukali su rukave, stavili kecelje i seckali šargarepu, luk, cveklu. Profesionalni kuvari su zatim pripremili grašak, pirinač, meso i mešanu salatu sačinjenu od sirove cvekle, šargarepe i kelerabe uz dodatak susama, limunovog soka i maslinovog ulja. Napravljeno je 135 svežih i zdravih obroka koji su podeljeni organizaciji Adria Srbija i korisnicima LiceUlice.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa