Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Predstave pod lipovim hladom

Počinje s radom pozorište Teatrijum
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Za pozorišnu letnju beogradsku scenu važan je 3. jul, jer se otvara pozorište „Teatrijum“ predstavom „Na Drini ćuprija“ u dramskom tumačenju Tihomira Stanića. Ima simbolike u tome da nešto što je tek u povoju i čemu tek predstoji dalji razvoj otpočne čuvenim Ivom Andrićem. Zna se šta za Stanića prvo znači Ivo Andrić. Konkretno tu predstavu glumac igra već punih 20 godina. Ovo je i godina obeležavanja šest decenija od kako je čuveni Andrić dobio Nobelovu nagradu za kniževnost. Spoj novog i starog do kojeg ne bi došlo da nije bilo apsolutne podrške i pomoći jedne naučno-obrazovne institucije – Beogradskog rektorata i jedne lokalne samouprave – opštine Stari grad.

Tihomir Stanić svoju priču započinje iskreno, o strahu kada je shvatio koliki posao ga čeka za kratko vreme. Taj strah podelio je sa svojim dugogodišnjim kolegom Vladanom Gajovićem. Oni su nosioci ideje o pozorištu „Teatrijum“.

Poznati glumci i alternativne grupe

- Dobili smo prelep prostor za celo leto i jedno dva sata zaista nisam imao nikakvu ideju šta tada da uradimo. Setio sam se da poznajem razne umetnike koji imaju svoje alternativne trupe, a često imaju problem sa prostorom u kojem bi igrali svoje predstave. Pozvao sam Filipa Gajića iz Dorćolskog narodnog pozorišta i on će igrati ovde dve svoje predstave. Pozvao sam Vesnu Stanković i Petra Božovića. Kasnije su mi se ljudi sami javljali. Ko god je pokazao želju da ovde igra dobio je priliku i termin za svoju predstavu.

Jedna od njih je i Tatjana Kecman. Ova iskusna glumica se odvažila da već petnaestak godina radi samostalne projekte odnosno predstave koje nemaju svoju matičnu scenu. Poslednjih godina najređe igra u Begradu i zato je bila veoma srećna kada je Tika Stanić pozvao da se uključi. U julu će igrati sa kolegama tri predstave. U planu je još jedna predstava u avgustu.

- Radujem se ovom celom projektu i mislim da nema potrebe za strahom. Mislim da će uspeti, jer sve ove godine koje su iza mene su dokazale da ako imaš entuzijazam i veliku želju, naravno potrebno je i znanje, nema razloga da se ne uspe.

Savremeni „Don Žuan“

Stanić je najavio za 13. jul premijeru predstave „Don Žuan“. Adaptaciju Molijerovog dela radila je mlada i uspešna apsolventkinja Fakulteta dramskih umetnosti Vida Davidović, dok rediteljsku palicu dele Tihomir Stanić i mladi Marko Misirača. On je umetnički direktor pozorišta „Teatrijum“. Za „Don Žuana“ kaže da ga je Vida Davidović uradila na jedan zanimljiv način, koji je malo nastajao i u hodu.

- Imamo i sjajnu glumačku ekipu. Stefan Radonjić igra tog savremenog Don Žuana, Vladan Gajović je savremeni Zganarel, a tu je i grupa sjajnih mladih glumaca sa naših akademija od kojih su neki već bili angažovani u serijama, a neki će se prvi put pojaviti pred publikom. Vremena imamo malo, ali imamo i jednu zdravu, dobru energiju u ekipi.

Upravnik pozorišta „Teatrijum“ je glumac Vladan Gajović. On je istakao da ga nikada nisu zanimale titule, pa sad i to što je upravnik nije mu od značaja, već je važno da sve samo dobro funkcioniše.

- Kad me je Tika nazvao jednog dana rekao mi je „Bato, uplašio sam se, dva sata plačem, šta da radim“. Ništa, samo je mogao da dobije moju podršku i tako će uvek biti, ne samo ovog leta nego do kraja, jer nas dvojica smo nerazdvojni još iz vremena osamdesetih godina. Sada smo se posle deset godina opet našli ovim povodom. Siguran sam da će pozorište „Teatrijum“ da traje.

Region u Beogradu

Ovu pozorišnu sezonu pod lipovim hladom Tihomir Stanić je nazvao nultom. Već se razmišlja i o predstavama za sledeće leto.

- Planiramo da u sledećeoj sezoni napravimo nekoliko namenskih premijera za ovaj prostor, da ga drugačije organizujemo, da tu napravimo tribine sa sve četiri strane sa binom na centru. Želimo i da pokrenemo novi projekat odnosno da napravimo smotru ispitnih predstava Akademija umetnosti iz celog regiona. Dok bude trajala smotra da se održavaju okrugli stolovi i razgovori o predstavama, da gledaju jedni druge, da se upoznaju i da na samom početku glumačke karijere upamte i naš grad i ovaj prostor kao dobrog domaćina za sve umetnike.

Dvorište Kapetan Mišinog zdanja ovog leta biće oplemenjeno predstavama do 31. avgusta. Karte za pozorite „Teatrijum“ mogu se kupiti onlajn preko sajta tickets.rs, kao i na blagajni na sam dan igranja predstave. Koštaju 700 i 900 dinara. Za studente Beogradskog univeziteta biće obezbeđeno najmanje po 20 besplatnih karata, a organizatori razmišljaju i o solidarnoj kupovini karata pri kojoj će neko moći da kupi kartu za nekog ko za to trenutno nema mogućnosti.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta