Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sve više građana koristi najsavremenije oblike plaćanja

Mobilno bankarstvo
Srpska ekonomija

Prema podacima Narodne banke Srbije za prvo tromesečje 2021. godine, nastavlja se trend snažnog rasta upotrebe najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji. O tome govori podatak da je na kraju prvog tromesečja 2020. godine s pružaocem platnih usluga ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imalo 2.792.810 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju prvog tromesečja 2021. godine – 3.196.366 korisnika, što predstavlja povećanje od 14,45%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 1.764.819 korisnika na kraju prvog tromesečja 2020. godine na 2.275.814 korisnika na kraju prvog tromesečja 2021. godine, što predstavlja povećanje od 28,95%. Povećanje je primetno i u odnosu na četvrto tromesečje 2020. godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 1,28%, dok kod mobilnog bankarstva rast iznosi 5,25%.

Upotreba elektronskog i mobilnog bankarstva od strane fizičkih i pravnih lica takođe je znatno poraslo, posebno kada je reč o mobilnom bankarstvu, tako da je broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona za 76,32% veći nego u prvom tromesečju 2020. (porast sa 6.897.475 na 12.161.666 transakcija), a za 4,37% veći nego u prethodnom tromesečju (kada su izvršene 11.652.792 transakcije). Kada je reč o elektronskom bankarstvu, objavila je NBS, porast broja izvršenih transakcija od strane fizičkih i pravnih lica iznosi 12,68% u odnosu na prvo tromesečje 2020. godine (sa 31.863.107 na 35.902.177 transakcija), dok je izražen pad od 9,54% u odnosu na četvrto tromesečje 2020. (kada su izvršene 39.689.083 transakcije). Zbog uobičajenih sezonskih kretanja, broj izvršenih plaćanja u poslednjem tromesečju svake godine upotrebom elektronskog i mobilnog bankarstva veći je nego u ostalim tromesečjima.

Na kraju prvog tromesečja ove godine, ukupan broj izdatih platnih kartica iznosi 9.646.303, što predstavlja rast od 10,03% u odnosu na prvo tromesečje 2020. godine i rast od 1,19% u odnosu na četvrto tromesečje 2020. Ukupan broj transakcija na POS terminalima izvršenih karticama koje je izdao pružalac platnih usluga iz Republike Srbije u prvom tromesečju 2021. iznosi 79.323.655 i predstavlja rast od 18,47% u odnosu na isto tromesečje 2020. godine, dok je broj plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga očekivano manji – 3.689.988, što predstavlja pad od 3,85% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Proteklo tromesečje obeležio je i nastavak aktivnosti Narodne banke Srbije i banaka na širenju broja bankomata na kojima gosti iz Kine i drugi vlasnici kartica najvećeg kartičnog brenda na svetu UnionPay mogu podići novac svojim platnim karticama, pa je takvih bankomata u zemlji 1.282. Kada je reč o POS terminalima, korisnicima je na raspolaganju 1.550 terminala više nego na kraju 2020. godine, što je za gotovo šest hiljada više nego na kraju prvog tromesečja 2020. i iznosi 99.301.

Porastao je i broj internet prodavnica, kojih ima 2.231, za 10,83% više nego krajem prošle godine, a čak 81,68% više nego na kraju prvog tromesečja 2020. Ne smanjuje se ni popularnost kupovine robe i usluga preko interneta, te je tako broj dinarskih plaćanja (na sajtovima srpskih trgovaca) iznosio više od 5,5 miliona, odnosno za 116,5% više nego u prvom tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je preko 12 milijardi dinara, što je za 124% više od vrednosti izvršenih plaćanja u prvom tromesečju 2020. Premda nešto niži, porast broja i vrednosti u istom periodu beleže i transakcije u evrima i američkim dolarima – vrednost i broj plaćanja u evrima za 27,9% odnosno za 20,5%, dok u dolarima rast iznosi 88,6%, odnosno 61,4%.

Povoljnoj dinamici bezgotovinskih plaćanja u našoj zemlji i u prethodnom tromesečju nastavio je da doprinosi dalji razvoj IPS NBS sistema, koji stiče sve veće poverenje korisnika. Tako je prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja za prvo tromesečje 2021. godine iznosio 93.015, a u aprilu je taj broj još veći i iznosi 117.094 plaćanja. O dinamičnom porastu broja plaćanja koje građani i privreda izvrše preko IPS NBS sistema svedoči i dvostruko obaranje dnevnog rekorda tokom 2021. godine, te je tako najveći broj plaćanja dostignut 15. marta, kada je realizovano 168.661 plaćanje[1].

U nastojanju da preduzećima i svim zainteresovanim korisnicima omogući da na svojim fakturama odštampaju kôd i time svojim platiocima olakšaju plaćanje, Narodna banka Srbije je 23. februara uvela novu uslugu – generisanje i preuzimanje naloga za uplatu sa NBS IPS QR kôdom. Na ovaj način, korisnici mogu da izvrše plaćanje jednostavnim skeniranjem kôda s naloga koji je primljen, na primer, imejlom.

Usluga plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda postala je dostupnija svim korisnicima, naročito zato što je Narodna banka Srbije u novembru 2020. na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda. Svi zainteresovani primaoci plaćanja mogu jednostavnim popunjavanjem definisanih elemenata, koji su prikazani u formi polja za popunjavanje, generisati i preuzeti NBS IPS QR kôd koji je u skladu s tehničkim zahtevima utvrđenim propisom i koristiti ga na svojim računima/fakturama. Uz to, korisnicima je na raspolaganju i mogućnost validacije NBS IPS QR kodova, odnosno provera prethodno generisanih kodova. Shodno tome, navedeni proces generisanja i validacije NBS IPS QR kôda znatno je olakšao svim zainteresovanim poslovnim subjektima koji izdaju račune/fakture da samostalno formiraju tehnički ispravne NBS IPS QR kodove.

Narodna banka Srbije podseća na to da preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura (JP Elektroprivreda Srbije, JKP Infostan tehnologije, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP Informatika Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Uniqa osiguranje a.d.o.) već koriste NBS IPS QR kôd i time znatno olakšavaju plaćanje korisnicima svojih usluga.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća