Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tržište nepokretnosti od pada do oporavka

Švajcarski naučnici citirali rad srpskih stručnjaka iz RGZ-a
Piše: Vesna Zdravković

Naučnici Švajscarskog instituta za bankarstvo i finansije Univerziteta u Sent Galenu citirali su u članku „Uticaj COVID-19 na tržište nepokretnosti: Pregled i razmatranja“ („COVID-19’s impact on real estatemarkets: Review and outlook“) koji je objavljen u remiranom časopisu „Finansijska tržišta i portfolio menadžment“ („Financial Markets and Portfolio Menagement“) izdavača Springer, naučni rad „Uticaj pandemije COVID-19 na razvojne projekte u domenu tržišta nepokretnosti“ (“The Impact ofCovid-19 Pandemic on the Real Estate Market Development Projects”) autora dr Marine Jovanović-Milenković, Ane Đurković, Darka Vučetića i mr Borka Draškovića iz Republičkog geodetskog zavoda.

RGZ je na sajt postavio rad švajcarskih naučnika u kome je referenciran rad eksperata Zavoda.

Naučni rad srpskih autora, koji je objavljen u avgustu 2020. godine u stručnom časopisu „Evropski žurnal upravljanja projektima“ (“European Project Management Journal”), analizirao je autoritativne podatke o prometu nepokretnosti koje je prikupilo Odeljenje za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda.

Domaći autori analizirali su koliko je pandemija COVID-19 uticala na ekonomiju zemlje i tržište nepokretnosti početkom prošle godine. Da bi se sagledala globalna slika o tržištu nepokretnosti, napravljen je pregled tržišta nekretnina u Kini, SAD-u, pojedinim evropskim zemljama i Republici Srbiji. Iako se pandemija virusa pojavila u različitim vremenskim periodima u svetu, zaključeno je da pokazatelji kretanja promena na tržištu nekretnina ukazuju na isti trend ponašanja.

U RGZ-u podsećaju, da je tokom vanrednog stanja u Srbiji ta institucija radila i vodila evidenciju promena na domaćem tržištu nepokretnosti.

Postepeni povratak na staro

Korišćenje naučnog rada stručnjaka RGZ-a podstakao je “Srpsku ekonomiju” da uradi kratak presek na tržište nepokretnosti u Srbiji od vanrednog stanja do aprila ove godine. Tako je u aprilu prošle godine Zavod saopštio da je u martu 2020. ostvareno 30 odsto manje transakcija u odnosu na mart 2019. godine.

Saopšteno je i da je za pet meseci prošle godine u Srbiji prometovano 37.778 nepokretnosti. Najviše kupoprodaja bilo je u februaru, dok je u maju u odnosu na april promet povećan za oko četiri i po puta. Na tržištu nepokretnosti najviše se, kao i do sada, trgovalo stanovima i stambenim objektima poljoprivrednim i građevinskim zemljištem i garažama.

Već u maju 2020. u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i u još sedam gradova, došlo je do povećanog interesovanja građana za nekretnine. To je uvećalo i broj podnetih zahteva u katastrima. Zato je Republički geodetski zavod otvorio novih 16 šaltera širom Srbije, u mestima u kojima je interesovanje građana najveće, a cilj je da se na sve zahteve odgovori u najkraćem roku. RGZ je tako omogućio da katastri u Srbiji dnevno prime oko 1.000 zahteva više nego obično. Nagli skok na tržištu nepokretnosti zabeležen je u junu.

RGZ je zatim objavio podatke za prvo polugodište 2020. Analiza je pokazala da je broj prometa u odnosu na isti period prošle godine opao za 14 odsto, broj prometovanih nepokretnosti opao je za 13, dok je količina novca na tržištu opala za samo 8 odsto. Konstatovano je da je korona uticala na broj prometovanih nepokretnosti kao i na učešče novca na tržištu, ali da je natavljen stabilan rast prosečne vrednosti prometovane nepokretnosti.

Zahvaljujući digitalizaciji Republički geodetski zavod je prošle godine prvi put obezbedio, osim polugodišnjih i kvartalni izveštaj sa tržišta nepokretnosti. Tada je uočena povećana potražnja za vikednicama i građevinskim zemljištem.

Tržište nekretnina Srbije za poslednja tri meseca 2020. godine vredelo je 1,329 milijardi evra, što je povećanje u odnosu na 3. kvartal kada je bilo 1,2 milijarde evra. Dragana Milićević Sekulić, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti izjavila je da je u ovom periodu zabeležen najveći obrt od kada RGZ vodi podatke.

obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti Republike Srbije u 2020. godini bio je blizu 4,2 milijarde evra. U 2019. Koja se smatra rekordnom godinom taj iznos bio oko 4,1, dok u 2018. i 2017. RGZ beleži da je tržište nepokretsnoti “teško” 3,6 odnosno 2,97 milijardi evra.

Gledano u celini, tržište nepokretnosti u 2020. godini zabeležilo je uticaj epidemije COVID – 19 na prelazu iz prvog u drugi kvartal, da bi u drugoj polovini godine zabeležilo nagli oporavak, procenio je RGZ. Stručnjaci Zavoda takođe su naveli da gledano kumulativno, tržište nepokretnosti u 2020. godini je po svim parametrima zabeležilo bolje rezultate nego u 2019. godini. Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji nije u tolikoj meri osetljivo kao što je to slučaj sa tržištima u zemljama u regionu i u evropskim zemljama, zaključuju u RGZ-u.

U 2020. godini u septembru, oktobru i decembru, nadmešen je apsolutni rekord u broju registrovanih ugovora koji je bio ostvaren u decembru 2019. godine i iznosio je 11.224 ugovora.

U ovoj godini veći promet i količina novca

Kada je reč o stanju na tržištu nepokretnosti u ovoj godini prvi podatak je iz februara kada je RGZ dostavljeno 17,6 odsto više ugovora o prometu nepokretsnoti u odnosu na januar i 10,9 odsto više nego u februaru prošle godine.

U martu 2021. godine tržište nepokretnosti u Srbiji bilo je dinamičnije u odnosu na prethodne mesece. Obim prometa bio je veći za 25% u odnosu na prethodni mesec. Zabeleženo je i povećanje količine novca na tržištu za skoro 40%. U poređenju sa martom, kada je bilo uvedeno vanredno stanje može se zaključiti da su svi parameti tržišta nepokretnosti skoro duplirani.

Poslednji izveštaj RGZ-a za april pokazuje da je zaključeno 14.302 kupoprodajna ugovora što predstavlja višestruko povećanje u odnosu na isti mesec prethodne godine kada je u Srbiji još uzvek trajalo vanredno stanje zbog korona virusa.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća