Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najvredniji predmeti dve novovekovne srpske dinastije

Kulturno-istorijsko nasleđe
Foto: Jelena Kužetić
Piše: Vesna Zdravković

Punih šezdeset godina Istorijski muzej Srbije daje sve svoje kapacitete na očuvanju naše istorije, državnosti, tradicije, kulture, umetnosti. Saradnici muzeja vođeni iskusnom rukom direktorke dr Dušice Bojić uložili su takođe mnogo truda i energije da osmisle i kreiraju najnoviju izložbu „Čekajući stalnu postavku“, posvećenu srpskim dinastijama Karađorđević i Obrenović. Na tom putu predstavljanja najvrednije zaostavštine dve naše novovekovne dinastije podržao ih je veliki broj pojedinaca i drugih institucija.

Na početku razgovora naša sagovornica dr Dušica Bojić vraća nas tri godine unazad, kada je zahvaljujući Vladi Srbije muzej dobio zgradu stare železničke stanice. Tada je započet rad na idealnim rekonstrukcijama i replikama u vezi sa srednjim vekom.

- U muzeju uglavnom imamo eksponate iz XVIII, XIX i XX veka, dok ih je iz srednjeg veka veoma malo. Potrudili smo se za ovu izložbu da uradimo vladarske insignije, znači kompletno kostime, sa jastučićima, cipelama, krunama. Do sada imamo urađeno pet kruna. Imamo i deset garderobnih predmeta. To su idealne rekonstrukcije, kako kruna, tako i garderobe sa fresaka iz naših manastira. Na izložbi smo postavili kopiju freske i garderobnog predmeta, tako da se odmah može videti koliko su oni autentično urađeni - priča dr Bojić.

Srebro, zlato, drago kamenje i biseri

Sagovornica dodaje da su im tokom izrade predmeta upućene kritike zašto ih ne patiniraju. Da li su naši vladari u srednjem veku hteli da nose patinirane predmete ili one koji blistaju­? Jasno je da su u to vreme koristili najviše srebro, zlato i drago kamenje. Kostim Mihaila Stonskog je sa pravim ahatima, krune su od čistog srebra sa dvadesetčetvoro karatnom pozlatom, a osim dragog kamenja krune su bile ukrašene i slatkovodnim biserima.

Na izložbi se nalazi i prostor posvećen prednemanjičkom periodu, od ranijeg do poznog srednjeg veka i tada despotovine.

Dušica Bojić još jednom ističe veliku podršku spoljnih saradnika, među kojima su naši najrenomiraniji istoričari i istoričari književnosti.

- Tu su Smilja Dušanić i akademik Dragan Vojvodić koji su radili sa kostimografkinjom i majstorima zlatarima kao konsultanti u vezi sa rasporedom kamenja, kako bi na kruni bilo tačno onako kako je na fresci. Mi nemamo drugi predložak, nama su predlošci dvodimenzionalni. Garderoba je isto bila veliki izazov. To je radila Jelena Stokuća i to sa celim timom, sa pet, šest radionica. Krunu su radili Marsel i Simon Ćivljak, Goran Ristović Pokimica i Jasminka Brkanović, zaista vrlo autentično. Restaurirali smo i ramove Obrenovića koji su bili rastureni. Sada sasvim drugačije izgledaju, a u njima su kneginja Julija i knez Mihailo Obrenović - rekla nam je sagovornica sa kojom dalje naša priča skreće na bolnu tačku Istorijskog muzeja Srbije – podstanarski statut te veoma važne institucije.

Stalne, tematske i gostujuće postavke

Muzej se na Trgu Nikole Pašića nalazi od 2006. godine. U toj zgradi prostor deli sedam ustanova. Otud i naslov izložbe „Čekajući stalnu postavku“ za koji su neki rekli da je vrlo provokativan. Međutim, naslov nije provokativan. Naslov je vapaj muzeja da posle šezdeset godina dobije konačno mogućnost da ima svoj prostor u kojem će moći da napravi jednu stalnu postavku, da organizuje tematske, ali i da predstavi gostujuće postavke, naglašava dr Bojić.

- Pune tri godine Nina Glibetić je radila sa Markom Todorovićem Sinajsku goru i početak srpske pismenosti, deseti vek, tu je Predrag Komatina, vizantolog koji je radio prednemanjićki period. Profesor Viktor Savić radio je na praslovenskom jeziku, dok se arheolog Marko Aleksić bavio Kosovskim bojem. Videćete kako izgleda, kako smo predstavili Kosovski boj.

Pomagali su i mnogobrojni pojedinci koji su poklanjali vredne predmete.

- Miroslav Mlinar nam je prošle godine poklonio pečat kraljice Drage koji je pronašao u odžaku tokom renoviranja. Analiza stručnjaka je otkrila da je to pečat kraljice Drage koji je veličanstven. Najnoviji poklon dobili smo nedavno od Vladana Đurkovića reditelja. To je klavir iz fundusa klavira koji je kupovao knez Mihailo Obrenović, a dobavljač je bio Kornelije Stanković. To je jedan od pedeset klavira koji je Kornelije Stanković nabavio za Srbiju. Klavir je deo najnovije postavke, stoji na kristalnim čašicama i zaista je fantastičan. Kneginja Jelisaveta Karađorđević nam je poklonila originalnu zastavu njenog oca koju smo konzervirali, a za kneginju smo uradili repliku te zastave koja je odneta u London. Kneginja je donela muzeju i tabakeru svoga dede Arsena, zlatnu sa jednim predivnim safirom. Zamolila sam je i da nam za izložbu pozajmi escajg kneza Božidara Karađorđevića, čuvenog kujundžije, slikara i putopisca. Onda ćete imati priliku prvi put da vidite sliku Đurđa Teodorovića „Paljenje hanova“. Moći ćete da vidite i predivne akvarele Nikole i Nikodija Lunjevice, braće kraljice Drage koje nikad niko posle ubistva 1903. nije postavio.

Direktorka muzeja je se na kraju osvrnula i na aukcije, konkretno na aukciju u San Marinu tokom koje će biti izložen pečat Stefana Nemanje. Istorijski muzej Srbije je zaintersovan da ga preko posrednika otkupi. Problem je što se Srbi u dijaspori takmiče i tako mu podižu cenu, a reč je o olovnom pečatu koji ima samo kulturno-istorijsku, ali ne i materijalnu vrednost. Sagovornica je uputila poziv svima, posebno našim ljudima iz dijaspore da budu dobrotvori, da na aukcijama kupe što više vrednih predmete i vrate ih u Srbiju, gde im je i mesto.

Pored dr Dušice Bojić, Slađana Bojković i Tijana Jovanović Češka su autori izložbe „Čekajući stalnu postavku“. Kompletni identitet izložbe uradila je kustos Muzeja Izabela Martinov Tomović, dok je u realizaciji izložbe učestovao ceo muzejski tim kustosa.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem