Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti i dalje najpopularnija pozajmica

Zaduživanje stanovništva i privrede
Srpska ekonomija

Niže kamate stope uticale su na rast zaduživanja stanovništva i privrede i u drugom tromesečju ove godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. U navedenom periodu krediti stanovništvu su povećani za skoro 45 milijardi dinara ili za 3,6%, a najveći deo novih zajmova činili su gotovinski krediti – 56,6%. Prosečna nominalna kamatna stopa na dinarske kredite od 8,7% nepromenjena je u odnosu na prvo tromesečje, ali je znatno niža u odnosu na period od pre osam do deset godina kada je išla preko 20%.

Za neplanirane troškove, putovanja, renoviranje stana i slične troškove građani Srbije najviše koriste gotovinske kredite. Ova vrsta pozajmice može da bude od velike pomoći ako se promišljeno odabere ponuda i novcem pažljivo raspolaže. Na prvom mestu, važno je preispitati mogućnosti pre zaduživanja, izračunati približnu visinu rate i da li nakon odbitka ostaje dovoljno novca za ostale životne troškove. Stručnjaci savetuju klijentima da se ne zaleću ni u pogledu iznosa, ni u pogledu perioda otplate. Treba uzeti onoliko novca koliko je potrebno i izračunati optimalan rok otplate.

Za manje iznose najbolje rešenje je kratkoročni keš kredit na 12 meseci. Nije mudro zaduživati se na pet ili više godina za letovanje samo zato što je rata manja, osim ako ne nameravate da se odreknete putovanja u nekom periodu. Obavezno treba obratiti pažnju i na prateće troškove poput naknade za obradu kredita, godišnje naknade za praćenje kredita, osiguranje, kao i na vrstu kamatne stope. Većina ljudi prednost daje kreditima sa fiksnom kamatnom stopom jer u slučaju varijabilne kamatne stope postoji potencijalno veća doza neizvesnosti oko visine rate.

Prema podacima Erste Banke u poslednjih šest meseci, klijenti koji se opredele za keš kredit u proseku pozajme oko 438.000 dinara, sa prosečnim periodom otplate od 55 meseci. Ako se posmatra i keš kredit sa refinansiranjem, prosečan iznos je 579.000 dinara, dok je prosečan period otplate 70 meseci. U kategoriji gotovinskih i kredita za refinansiranje, učešće kredita za refinansiranje je oko 51%, a gotovinskih 49%. Prilikom uzimanja kredita za refinansiranje, u ovoj banci procenjuju da klijenti u proseku uzimaju oko 200.000 dinara dodatnog keša, koji najčešće troše na tekuće životne potrebe.

„U procesu podizanja kredita, savetodavni pristup smatramo veoma važnim i sve više mu se okrećemo, kako bismo klijentima pomogli da donesu za njih najbolje finansijske odluke. Iz razgovora sa njima saznajemo da novac od keš kredita najčešće koriste za renoviranje ili opremanje stana, letovanja i zimovanja, školarinu ili opremu za početak nove školske godine, kao i za kupovinu polovnih automobila, ogreva i zimnice“, navode u Erste Banci.

Kada je u pitanju keš kredit, za ovu vrstu pozajmice nije potreban depozit i nema ograničenja u tome na šta će se trošiti novac. U Erste Banci građanima su na raspolaganju iznosi kredita od 50.000 do 3.500.000 dinara, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i visine redovnih mesečnih primanja, sa efektivnom kamatnom stopom od 6,9% za podnošenje zahteva onlajn. To je znatno niže od prosečne kamatne stope za dinarske gotovinske kredite, koja iznosi 9,4%“.

U okviru te ponude, rok otplate može varirati od šest meseci do 71 mesec za gotovinski kredit i kredit za refinansiranje u drugim bankama, uz mogućnost dobijanja dodatne gotovine. Maksimalan rok otplate za refinansiranje obaveza u svojoj ili drugim bankama (za kredite odobrene do 18.03.2020) sa iznosom kredita koji ne može biti veći od iznosa duga koji se refinansira, je 95 meseci. Refinansiranje obaveza kod druge banke je jednostavno, bez potrebe odlaska u tu banku, jer Erste Banka preuzima na sebe sve obaveze komuniciranja sa starom bankom do zatvaranja kredita.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa