Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti i dalje najpopularnija pozajmica

Zaduživanje stanovništva i privrede
Srpska ekonomija

Niže kamate stope uticale su na rast zaduživanja stanovništva i privrede i u drugom tromesečju ove godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. U navedenom periodu krediti stanovništvu su povećani za skoro 45 milijardi dinara ili za 3,6%, a najveći deo novih zajmova činili su gotovinski krediti – 56,6%. Prosečna nominalna kamatna stopa na dinarske kredite od 8,7% nepromenjena je u odnosu na prvo tromesečje, ali je znatno niža u odnosu na period od pre osam do deset godina kada je išla preko 20%.

Za neplanirane troškove, putovanja, renoviranje stana i slične troškove građani Srbije najviše koriste gotovinske kredite. Ova vrsta pozajmice može da bude od velike pomoći ako se promišljeno odabere ponuda i novcem pažljivo raspolaže. Na prvom mestu, važno je preispitati mogućnosti pre zaduživanja, izračunati približnu visinu rate i da li nakon odbitka ostaje dovoljno novca za ostale životne troškove. Stručnjaci savetuju klijentima da se ne zaleću ni u pogledu iznosa, ni u pogledu perioda otplate. Treba uzeti onoliko novca koliko je potrebno i izračunati optimalan rok otplate.

Za manje iznose najbolje rešenje je kratkoročni keš kredit na 12 meseci. Nije mudro zaduživati se na pet ili više godina za letovanje samo zato što je rata manja, osim ako ne nameravate da se odreknete putovanja u nekom periodu. Obavezno treba obratiti pažnju i na prateće troškove poput naknade za obradu kredita, godišnje naknade za praćenje kredita, osiguranje, kao i na vrstu kamatne stope. Većina ljudi prednost daje kreditima sa fiksnom kamatnom stopom jer u slučaju varijabilne kamatne stope postoji potencijalno veća doza neizvesnosti oko visine rate.

Prema podacima Erste Banke u poslednjih šest meseci, klijenti koji se opredele za keš kredit u proseku pozajme oko 438.000 dinara, sa prosečnim periodom otplate od 55 meseci. Ako se posmatra i keš kredit sa refinansiranjem, prosečan iznos je 579.000 dinara, dok je prosečan period otplate 70 meseci. U kategoriji gotovinskih i kredita za refinansiranje, učešće kredita za refinansiranje je oko 51%, a gotovinskih 49%. Prilikom uzimanja kredita za refinansiranje, u ovoj banci procenjuju da klijenti u proseku uzimaju oko 200.000 dinara dodatnog keša, koji najčešće troše na tekuće životne potrebe.

„U procesu podizanja kredita, savetodavni pristup smatramo veoma važnim i sve više mu se okrećemo, kako bismo klijentima pomogli da donesu za njih najbolje finansijske odluke. Iz razgovora sa njima saznajemo da novac od keš kredita najčešće koriste za renoviranje ili opremanje stana, letovanja i zimovanja, školarinu ili opremu za početak nove školske godine, kao i za kupovinu polovnih automobila, ogreva i zimnice“, navode u Erste Banci.

Kada je u pitanju keš kredit, za ovu vrstu pozajmice nije potreban depozit i nema ograničenja u tome na šta će se trošiti novac. U Erste Banci građanima su na raspolaganju iznosi kredita od 50.000 do 3.500.000 dinara, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i visine redovnih mesečnih primanja, sa efektivnom kamatnom stopom od 6,9% za podnošenje zahteva onlajn. To je znatno niže od prosečne kamatne stope za dinarske gotovinske kredite, koja iznosi 9,4%“.

U okviru te ponude, rok otplate može varirati od šest meseci do 71 mesec za gotovinski kredit i kredit za refinansiranje u drugim bankama, uz mogućnost dobijanja dodatne gotovine. Maksimalan rok otplate za refinansiranje obaveza u svojoj ili drugim bankama (za kredite odobrene do 18.03.2020) sa iznosom kredita koji ne može biti veći od iznosa duga koji se refinansira, je 95 meseci. Refinansiranje obaveza kod druge banke je jednostavno, bez potrebe odlaska u tu banku, jer Erste Banka preuzima na sebe sve obaveze komuniciranja sa starom bankom do zatvaranja kredita.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća