Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Unapređenje inovacionog ekosistema

Mesec inovacija
Srpska ekonomija

Kreiranje regionalnih programa podrške, uključivanje startapova u lance dobavljača za veliku privredu i državu i stimulisanje većeg učešća zaposlenih u inoviranju samo su neke od više od 30 preporuka koje su u Mesecu inovacija u okviru Startech programa prikupljene kroz dijalog sa zajednicom. Na tri okrugla stola u Nišu, Novom Sadu i Beogradu više od 100 učesnika dalo je svoje viđenje inovacionog ekosistema, a ključne preporuke našle su se i u Analizi stanja inovacija i procesa digitalne transformacije.

Jedna od ključnih prepreka za srpske inovatore je finansiranje, pre svega u ranoj fazi razvoja proizvoda ili usluga. Analiza stanja inovacija i procesa digitalne transformacije koju je tokom Meseca inovacija predstavio NALED, pokazuje da je budžetsko ulaganje Srbije u istraživanje i razvoj od 0,89% BDP-a dva i po puta niže u odnosu na prosek EU (2,19%), kao i ulaganje privatnog sektora, čije je učešće svega 0,36% BDP-a – polovina od onoga što ulaže privatni sektor u novim članicama EU, i četvrtina ulaganja na nivou cele EU. Zbog toga, ali i nedovoljne informisanosti devet od 10 inovatora u Srbiji samofinansira svoj inovativni proizvod ili uslugu, čak 80% njih ne aplicira za programe podrške, dok svega 1% koristi alternativne izvore finansiranja. Kao rešenje za ovaj problem učesnici okruglih stolova predložili su povećanje budžetskih ulaganja, veći broj raspoloživih fondova za finansiranje u ranoj fazi razvoja, pre svega kroz bespovratna sredstava, kao i veću ulogu države u smanjenju rizika investicije za alternativne izvore finansiranja kroz ko-investiranje ili garantne šeme.

Prostor za unapređenje postoji i na planu saradnje nauke i privrede. Podaci pokazuju da je istraživačka populacija u Srbiji duplo manja od proseka EU i primarno koncentrisana u visokom obrazovanju (72% prema 40% u EU), dok privatni sektor angažuje svega 2% istraživača u Srbiji (EU: 46%). Stoga ne čudi podatak da je samo 3% biznis inovatora razvilo inovaciju u saradnji sa akademskom zajednicom. Kako bi Srbija postala konkurentna razvijenim zemljama, preporuka je da se nagrade svi oblici akademske saradnje sa privredom, da se uvedu industrijski doktorati po uzoru na liderske zemlje u domenu inovacija, kao i kursevi tehnopreduzetništva na tehničkim fakultetima.

Da bi inovacije bile održive, važno ih je zaštititi, što se sudeći po podacima ne dešava često u Srbiji. Nalazi analize pokazuju da je svega 2% inovatora u Srbiji apliciralo za patent, a da je broj prijavljenih patenata na milion stanovnika – 50, skoro pet puta je manji od proseka EU (230). Predlozi koji su prikupljeni u okviru Meseca inovacija ukazuju na to da treba kontinuirano edukovati sve aktere inovacionog ekosistema o važnosti intelektualne svojine i njene zaštite, kao i razviti modele internih pravilnika o pitanjima vezanim za intelektualnu svojinu.

Vodič za trasiranje daljeg pravca razvoja inovacionog ekosistema mogu biti zemlje koje zauzimaju vodeće pozicije na globalnim indeksima inovacija poput Singapura, Izraela ili Finske. „Od šampiona inovacija Srbija može da nauči o važnosti obrazovanja koje bi iznedrilo inovatore, pre svega kroz ulaganje u obrazovanje i nastavni kadar, i komercijalizaciju naučnih rezultata i privlačenje talenata. Kad je reč o inovacionim politikama, opet se vraćamo na veće ulaganje u R&D, ali i fokus na savremenim tehnologijama poput veštačke inteligencije, u industrijama koje imaju komparativnu prednost. Na kraju, važna je uloga javnog sektora koji u ovim zemljama služi kao primer inovatorima,“ ističe Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za preduzetništvo i investicije u NALED-u.

Iako je Mesec inovacija zvanično završen, na platformi za dijalog programa Startech do kraja godine je moguće ukazati na izazove i ponuditi rešenja. Najbolji predlozi naći će se u Sivoj knjizi inovativnog i visokotehnološkog preduzetništva koju priprema NALED i koju će u narednim mesecima predstaviti javnosti, institucijama i Savetu za podsticanje razvoja digitalne ekonomije i inovacija. Kampanja Mesec inovacija deo je Startech programa, koji sprovodi NALED, uz podršku kompanije Philip Morris International.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa