Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zdrava konkurencija nije na odmet

Mladi i uspešni ljudi: Danijela Miljković
Piše: Vesna Zdravković

Danijela Miljković je mlada kozmetičarka koja je još iz srednjoškolskih dana izabrala svoj profesionalni put. Počela je kao maser terapeut da bi kasnije obavljala i ostale kozmetičke usluge. Naša sagovornica je uporna, kreativna, edukuje se, kontinuirano radi na sebi i kaže da samo stalno ulaganje u posao doprinosi da usluga bude kvalitetna, a korisnici kozmetičkih tretmana zadovoljni.

Mezoporacija, mikrodermoabrazija, ultrazvučne špatule, hemijski pilinzi i biorevitalizacija samo su neki od tretmana kože kojima se poslednje četiri godine posvetila Danijela Miljković. Naša sagovornica ima trideset pet godina. Mama je dve devojčice, a već 15 godina je u svetu kozmetike koja nudi širok spektar mogućnosti. Zato je važno ne rasplinuti se nego se opredeliti za konkretnu oblast. Sve je počelo još u srednjoj školi. Posao tehničara za hidrogradnju nije joj bio suđen. Kao srednjoškolka pokazala je interesovanje za tretmane masaže. Završila je tečaj kod jednog od naših najboljih terapeuta. I tako je počelo...

- Pre sedamanaest godina upoznala svog sadašnjeg supruga. On je tada držao frizerski salon na Slaviji koji ima dugu tradiciju, jer se i suprugova majka bavila istim poslom. Preselili smo se na Vračar i odmah po završetku srednje škole počela sam da radim. Masaže su mi u početku bile primarne, ali sam radila i depilacije, pedikir, manikir, nadogradnja trepavica, japansko iscrtavanje, a pokazala sam i interesovanje za tretmane lica. Stalno sam išla korak dalje, prolazila obuke i učila o svemu što je novo u kozmetici. Važni su upornost, strpljenje, praksa i naravno ljubav.

Krug stalnih klijenata

Posle par godina Danijela Miljković je shvatila da je ipak napravila pravi izbor profesije. Ostalo je još da iz mnoštva mogućnosti u kozmetici izabere jednu. Danijelina kreativnost i želja da proba sve usmerili su je na pravi put. Odlučila je da se bavi aparaturnom negom lica. To je, objašnjava sagovornica kombinacija struje i kozmetike. Dodaje da nije lako doći do aparata koji koštaju između dvadeset i pedeset hiljada evra. Tu dolazimo do pandemije i poslovanja.

- Pandemije nije u tolikoj meri poremetila rad, nekako funkcionišemo. Izgubili smo klijente, naše ljude koji žive u inostranstvu, a preko godine dolaze na par meseci u Srbiju. Neki klijenti nisu dolazili nekoliko meseci. Bilo je i zahteva da na tretman dođu prvi, neki su tražili da se salon provetrava, dok je bilo i zahteva da se ne nosi obična maska. Svako ima pravo da se plaši i da želi da se zaštiti. Uprkos svemu neko ko dobro radi svoj posao ima iza sebe i krug svojih stalnih klijenata.

Sagovornici je samo smetalo što je u vreme zatvaranja zbog korone najveći udar bio na kafiće, restorane, kozmetičke i frizerske salone, teretane. Kao da su ti prostori leglo zaraze, a u stvari su to mesta na kojima se i pre pandemije vodilo računa o higijeni.

Ona ističe i da je u Srbiji teško biti preduzetnica, jer se samo povećavaju zahtevi i sve poskupljuje.

- Evo recimo računi za struju su sve veći. Pre tri godine struju sam plaćala 6.000, sada računi iznose 11.000 dinara. Poskupljuju i cene kozmetčkih proizvoda koji su i inače preskupi, a mi smo poslednja karika u tom lancu tako da je nama najteže da podignemo cenovnik. Svaki tretman lica trebalo bi da košta od 50 evra pa naviše, a trenutne cene su daleko niže.

- Ima previše frizerskih i kozmetičkih salona u Beogradu - smatra Danijela Miljković.

Jednostavno svuda niču, a problem prave i oni koji usluge nude po stanovima. Sagovornica još naglašava da se tako gubi i na kvalitetu posla, ali ipak misli da zdrava konkurencija nikad nije na odmet. Ima posla za svakoga i svako može da zaradi i opstane, baš zato što saloni nude različite kozmetičke usluge.

Kontinuirana nega

Pitali smo Danijelu ko najčešče dolazi u kozmetički salon, da li su to isključivo žene ili ima i muškaraca i kojeg su uzrasta.

- Dolaze žene i muškarci svih uzrasta. Stariji muškaraci rade tretmane lica, dok mlađi muškarci traže uglavnom masaže, pedikir, a sve popularnija je i depilacija grudi. Generalno i muškarci počinju više da vode računa o svom izgledu. Što se tiče žena ima onih koje se sređuju redovno, ali ima i onih koje bi da periodično izgledaju bolje od glave do pete. Leti, pred odmor i odlazak na more je prava pomama za raznim tretmanima.

Koža je organ koji se konstantno obnavlja, što znači da mora da se kontinuirano neguje, ističe sagovornica. Nije dovoljno uraditi pred odmor deset anticelulit masaža i tako rešiti problem. Ne mogu se zadebljanja na stopalima ukloniti korišćenjem kreme. Izgled kože ne može se promenti ma koliko u nju ubrizgali hijelurona ili botoksa. Pri tome treba voditi računa o ishrani, unosu tečnosti, spoljašnjim uticajima, hormonima, količini spavanja. Koža se neguje već od puberteta. Savet je da kod kuće uvek imata mleko, losion ili tonik prilagođen tipu kože.

- U posao je potrebno stalno ulagati i truditi se da se klijentima obezbedi najkvalitetnija moguća usluga. Ne možeš samo prodati uslugu, već je važno videti boljitak - priča Danijela Miljković, kozmetičarka i kaže da nema veće satisfakcije nego kada vidite da vaš klijent iz salona izlazi zadovoljan.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa