Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U pandemiji se više štedi – mesečno prosečno odvojimo na stranu 5.668 dinara

Štedne navike građana
Srpska ekonomija

Građani Srbije iz godine u godinu koriste sve više štednih i investicionih proizvoda umesto slamarice, a raste i iznos koji ostavljaju na stranu. Najnovije istraživanje Erste Grupe* o štednim navikama i stavovima pokazalo je da prosečna mesečna ušteđena ili uložena suma ove godine iznosi 5.668 dinara, što je blizu 1.500 dinara više nego 2015. godine. Čini se da je pandemija uticala da ovaj iznos raste većom stopom nego ranije. Ove i prošle godine odvajalo se oko 450 dinara više nego prethodne, dok je pre globalne krize to povećanje iznosilo oko 200 dinara godišnje.

Opšta neizvesnost je bila jedan od glavnih motiva za štednju i ove godine, a pandemija se, sudeći po rezultatima ovog istraživanja, nije previše odrazila na lične finansije građana: veoma negativno je pogodila manje od petine anketiranih (18 procenata), trećina njih je neznatno pogođena (35%) dok je 43 procenta odgovorilo da uopšte nisu pogođeni.

Kad je reč o stavovima prema štednji, oni se nisu značajnije promenili od 2017. godine. Blizu 70 odsto anketiranih smatra da je važno ili vrlo važno ostavljati novac na stranu. Ono što se menja je to da s godinama raste broj onih koji koriste neki štedni ili investicioni proizvod, pokazalo je istraživanje koje je Agencija za tržišna istraživanja IMAS International sprovela za Erste Grupu istraživanje o navikama, ponašanju, stavovima, motivima i brigama koje građani Srbije imaju u vezi sa štednjom. U poređenju sa prethodnim godišnjim istraživanjima, od 2017. godine do sad, najviše je porasla popularnost životnog osiguranja (sa 7 na 14 procenata) i štednje po viđenju (sa 9 na 12 procenata). S druge strane, sve je manje onih koji štede u kući ili sefu (pad sa 30 na 25 procenata), kao i onih koji uopšte ne štede (pad sa 50 na 45 procenata).

Iako prosečni mesečni iznos ušteđevine raste, samo 27 odsto građana je zadovoljno sumom koju trenutno može da izdvoji. Stvaranje finansijskih rezervi za porodicu (53 procenta) i fonda za teška vremena i hitne slučajeve (45 procenata) i dalje su najčešći motivi da se deo prihoda ostavi sa strane. Rezervu za starost pravi 26 odsto anketiranih, a za obrazovanje 7 odsto. Štediše motiviše i čuvanje novca za odmor, kupovinu telefona ili televizora i za veće nabavke poput stana ili auta.

Donošenje finansijskih odluka ima veliki uticaj na naš život i sastavni je deo svakodnevice, a finansijska pismenost doprinosi prosperitetu čitavog društva, ekonomskom rastu i manjem riziku od siromaštva. Istraživanje pokazuje da svega četvrtina građana smatra da je dobro informisana o finansijskim temama i bankarskim proizvodima uopšte.

Na pitanje koja institucija treba da omogući građanima da dođu do informacija i znanja o finansijskim temama preovlađuju odgovori da su to banke i druge nedržavne institucije (46 procenata), porodica (41 procenat), mediji (35 procenata) i druge obrazovne institucije (26 procenata). Ipak, učenje o finansijskim temama tokom školovanja je izuzetno važno jer deca od najranijeg uzrasta treba da razvijaju svest o novcu, nauče da njime odgovorno upravljaju kako bi stekla sposobnost donošenja dobrih finansijskih odluka i vremenom, zdrave finansijske navike. Erste Banka je sredinom aprila potpisala Memorandum o saradnji sa Ministarstvom prosvete čime je dogovoren zajednički rad na finansijskoj edukaciji učenika osnovnih škola kroz projekat „Škola novca za osnovca“.

Akcije, hartije od vrednosti, obveznice i ostali investicioni proizvodi koji nose određeni rizik i dalje su za veliku većinu nepoznanica – 84 procenta anketiranih je o njima slabo informisano ili potpuno neinformisano. S druge strane, raste pozitivno mišljenje o ulaganju novca u navedene proizvode. Pozitivne stavove ima trećina anketiranih, a u odnosu na pre četiri godine duplo je veći broj onih koji su spremni na ovu vrstu rizika (10 odsto prema 5 odsto 2017. godine).

Kad je reč o poverenju u različite kompanije u vezi sa finansijskim uslugama i transakcijama, nastavljen je trend rasta poverenja građana u banke, kojima puno poverenje poklanja 54 odsto ispitanika, 14 procentnih poena više nego prošle godine. Za njima slede pružaoci onlajn finansijskih usluga sa 38 procenata, internet prodavnice takođe sa 38, onlajn banke sa 33 i društvene mreže sa 30 procenata.

Prosečni štedni ulog u Erste Banci, kada je u pitanju oročena štednja, iznosi oko 21.950 evra. Kod štednje u dinarima, prosečni oročeni depozit je oko 633.000 dinara. Prosečan štediša u Erste Banci u evrima ima oročen iznos od 15.500 evra na 12 meseci i 1 dan, a u dinarima oko 1.325.000 dinara, takođe na 12 meseci i jedan dan.

„Može se reći da je i u našoj zemlji, kao i širom Evrope, neizvesnost bila jedan od važnih pokretača štednje, imajući na umu da situacija sa pandemijom i dalje traje. Ono što je posebno interesantno je to da dinarska štednja beleži značajno brži rast što dokazuje da se vratilo poverenje u domaću valutu čemu su svakako doprinele pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike s ciljem da se ublaže negativni efekti krize na građane i ekonomiju u celini“, navodi Milan Todorović, direktor Direkcije za upravljanje prodajnom mrežom u Erste Banci.

Stariji od 50 godina i dalje čine najveći udeo štediša sa oročenom ušteđevinom u ovoj banci, sa skoro 60 odsto i taj procenat je približno isti kao i prošle godine.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa