Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija inovira, zato što može i zato što mora

Koraci ka transformaciji tradicionalne ekonomije
Piše: Kosta Andrić

Stvar je jednostavna. Da postane konkurentnija na globalnom tržištu i stvori nove mogućnosti za izvoz, Srbija bi trebalo da radi na transformaciji svoje tradicionalne ekonomije, da gradi novu, zasnovanu na znanju. Lično sam svedok da se to i dešava, nakon niza godina koje sam proveo u ekosistemu inovacija, podržavajući tehnološke startape, povezujući korporacije i čitave industrije sa ekosistemom, kompanije i startape, ljude i ideje. To iskustvo mi je prvo omogućilo da razumem specifične potrebe tehnoloških preduzetnika, a posle nekog vremena i da sagledam ceo regionalni ekosistem i na kraju i da shvatim kakvu ulogu bi mogao - i trebalo - da ima u razvoju domaće privrede.

Uspešne priče i važno pitanje

I ta uloga je prilično jasna. Već godinama, svima nam pažnju privlače “uspešne priče”. Mali tim mladih ljudi, pun znanja i talenta, napravi veliki uspeh sa svojim inovativnim proizvodom. Zvuči prosto, ali daleko od toga. Mnogo je koraka na kojima se može pogrešiti, mnogo različitih uslova koji moraju da budu zadovoljeni. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da sam u neke od tih priča bio i lično uključen. Nažalost, ti uspesi nisu bili rezultat neke šire, dobro promišljene strategije ili sistemske podrške razvoju ekosistema inovacija - jer toga nije ni bilo. Dostupnost alternativnim izvorima finansiranja za takve kompanije - takođe nije bila dovoljna. Glavno pitanje se nametnulo samo od sebe: ako se takve priče dešavaju i bez zrelog, razvijenog ekosistema, bez strateški postavljene podrške i konkretnog plana za dobro zasnovan i dugoročan rast digitalne ekonomije, šta bi se desilo kada bi sve te stvari postojale? Kada bismo ih zajedno izgradili?

Nešto se dešava

Poslednjih godina, stvari su počele polako da se menjaju. Digitalna ekonomija u Srbiji jeste postajala sve jača. Kao sektor, IT industrija je u konstantnom rastu. Počeo je da se nazire ekosistem u nastajanju. Startapi, habovi, inkubatori, akceleratori... Već godinama se broje u stotinama. Kompanije svih veličina prepoznaju važnost inovacija, sarađuju sa startapima, bave se digitalnim strategijam. Nužno, to su prepoznali i regulatori, koji su reagovali poreskim olakšicama za ulaganja u inovacije, izmenama Zakona o elektronskoj trgovini…

Ali, da li sve to dovoljno doprinosi konkurentnosti u globalnoj tržišnoj utakmici ili smo i dalje ograničeni na izolovane uspehe talenta i znanja upornih malih timova i pojedinaca, uz možda i malo sreće?

To upravo i jesu, godinama unazad, glavne prednosti ekosistema inovacija u Srbiji: kvalitet naših ljudi, njihove veštine i talenat. Svi smo na to ponosni, i treba da budemo, ali kada govorimo o ekonomiji, dugoročnom rastu, široj strategiji - talenat je daleko od osnove za održivost.

Šta, onda, nedostaje?

U isto vreme, većina inovativnih kompanija ne poseduje dovoljne biznis veštine, a srpska ekonomija, umesto „gotovih proizvoda“, još uvek dominantno izvozi proizvode i usluge bez dodatne vrednosti. Isto važi i za IT industriju. Tradicionalni i inovativni biznisi, univerziteti, država, izvori finansiranja jednostavno nisu dovoljno povezani. Lanci vrednosti su kratki. Saradnja tradicionalnih i inovativnih kompanija i dalje je ogroman neiskorišćen prostor. Za ove druge, pogotovo kada su u kritično važnoj ranoj fazi, jednostavno nema dovoljno opcija za finansiranje. A sve to su ozbiljna ograničenja za rast ekonomije znanja.

Čitav naš ekosistem inovacija je u početnoj fazi „aktivacije“ (prema metodologiji koju koristi Startup Genome), a za pravi rast i globalnu konkurentnost potrebni su jasna vizija i strateški zasnovano učešće svih stejkholdera. Da bismo malo više uspešnih priča, da bi one postale “nešto normalno”, to mora da bude rezultat zajedničkog rada sa zajedničkim fokusom. Ali, u šta da se usmerimo?

Sad ili nikad, ali šta?

Opet, odgovor je jednostavan, bar za napisati ga. Strategija treba da bude zasnovana na konkretnim potencijalima koje znamo da kao zemlja imamo, od kojih možemo da počnemo da gradimo konkurentnost naše privrede. Jedino oko takvog potencijala ima smisla da gradimo inovacioni ekosistem, da mu to bude fokus koji će ga podići iz aktivacije u rast. Na tom poslu treba da angažujemo sve stejkholdere, da ih povežemo jasnim zajedničkim interesom. I sve to je potrebno da radimo na način koji je globalno već dokazan, sa znanjem i iskustvima koje možemo da “krademo”.

U prevodu, treba da pažljivo odaberemo industriju ili sektor koji može da bude naša specifična prednost, bacimo na njega sav onaj talenat na koji smo ponosni i izgradimo oko njega inovacioni superklaster, uz podršku svih igrača najšireg ekosistema i uopšte svih koji mogu da doprinesu. Dakle, to nisu samo startapi, nego i i biznisi tog sektora ili industrije, investitori i akceleratori, javne institucije, pružaoci usluga, obrazovni sistem... Jer u superklasteru, svi imaju svoje uloge koje dopunjavaju i jasne koristi. Kad se tako postave stvari, još talenta i novca se pojavljuju sami. I sve to treba da uradimo hrabro. Da to bude naš “big bet”, u koji ćemo da uložimo sve što možemo.

Srbija inovira

Takva, dobro promišljena strategija, zasnovana na nečem realnom, kroz povezivanje svih stejkholdera i stvaranje zajedničkih vrednosti, zaista može da nam da nacionalnu kompetitivnu prednost. Iskreno, nakon proučavanja sličnih priča drugde u svetu, mislim da nemamo ni drugog izbora. A da možemo, u to sam apsolutno siguran.

Zajedno sa svojim partnerima, u ICT Hubu smo odlučili da to i uradimo. I to je projekat Srbija inovira, koji sprovodimo uz podršku USAID-a.

.(Autor je izvršni direktor ICT Hub)

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa