Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hrana za najugroženije na Svetski dan hrane

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“
Srpska ekonomija

Koalicija za dobročinstvo zajedno sa partnerskim organizacijama obeležava Svetski dan hrane 16. oktobra, distribucijom donirane hrane najugroženijim građanima širom Srbije. Od 29. septembra, u okviru kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ kao i za Nacionalni dan davanja koji se svake godine obeležava 9. oktobra, Koalicija za dobročinstvo je uspela da sakupi do sada donacije u novcu ili u hrani u vrednosti od preko 9.9 miliona dinara, što je oko 42.642 kilograma najosnovnijih namirnica za ugrožene, od čega je 15.600 kg biti distribuirano u petak, 15. oktobra. Kao što je ranije bilo najavljeno, sve donacije će biti namenjene za distribuciju paketa sa najosnovnijim prehrambenim proizvodima za najugroženije građane.

Akcija „1+1“ u marketima Univerexport rezultirala je donacijom 232.000 proizvoda kompanije Nestle ukupne vrednosti od preko 3,3 miliona dinara, što čini 10.436 kilograma hrane. U protekle dve nedelje, za svaki prodat Nestle proizvod koji je bio obeležen znakom kampanje, Nestle je donirao isti taj proizvod za kampanju.

Tokom vikenda 9-10. oktobra, kupci u 9 odabranih Lidl marketa u 6 gradova su sakupili preko 3.000 kg prehrambenih proizvoda. Dodatnom donacijom, kompanija Lidl će da izbalansira prikupljene namirnice kako bi se dopunilo do 500 paketa sa osnovnim životnim namirnicama, što će biti ukupno oko 5 tona hrane koja će biti distribuirana uz pomoć partnerskih organizacija: Crvenog krsta Srbije, Banke hrane Beograd, Federacije banaka hrane, Fondacije SOS dečija sela Srbija, Fondacije Humano srce Šapca i ADRA (Adventistički razvojni i humanitarni rad).

U ukupnoj vrednosti od 2 miliona dinara, kompanija DM je donirala 1.187 paketa sa prehrambenim proizvodima (8.997 kilograma hrane ukupno), koji će biti podeljeni uz pomoć Banke hrane Beograd socijalno i ekonomski ugroženim porodicama u 15 gradova širom Srbije.

„Kampanja se ne završava ovde. Prilike za doniranjem su otvorene u narednih mesec dana, do 15. novembra do kada će i da traje kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“. Sve kompanije i pojedinci koji su zainteresovani da se priključe mogu da posete veb sajt spasimohranu.rs i pogledaju na koje načine mogu da pomognu naše napore da obezbedimo hranu za najugroženije“, rekao je Dejan Drobnjak, predstavnik Fondacije Ana i Vlade Divac.

Ovog vikenda, kompanija Delez Srbija u saradnji sa Bankom hrane Beograd obeležava Svetski dan hrane tradicionalnom akcijom prikupljanja donacija hrane u 68 odabranih Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go prodavnica širom Srbije, koja je ove godine posebno podržana i kroz kampanju „Spasimo hranu, spasimo humanost“. Akcija je počela 15.oktobra u 15 časova, i trajaće do 17. oktobra u 15 časova. Svim građanima je pružena prilika da doniraju prehrambene proizvode u ovim radnjama, koji će biti distribuirani ugroženim građanima uz pomoć 24 humanitarne organizacije u 10 gradova širom Srbije. Za više informacija i za spisak prodavnica i gradova posetite spasimohranu.rs i stranice @SpasimoHranu i @Maxi.Srbija na Facebook-u i Instagram-u.

„Sama činjenica da kampanju i Nacionalni dan davanja podržava ovako veliki broj organizacija iz različitih sektora poslovanja, pokazuje da kada je potrebno mi smo spremni da se ujedinimo zarad zajedničkog humanog cilja“, rekao je Veran Matić, izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma.pisak svih kompanija, organizacija civilnog društva i medija koji su do sada podržali kampanju dostupan je na veb sajtu http://spasimohranu.rs/ i na ovom linku.

Kampanja „spasimo hranu, spasimo humanost“ i Nacionalni dan davanja se realizuju u sklopu Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a koji sprovodi Koalicija za dobročinstvo, na čelu sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena