Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kompanije, NVO, mediji i građani ujedinjeni Spašavaju hranu, spašavaju humanost

Kampanja "Spasimo hranu, spasimo humanost“, trajaće do sredine novembra
Srpska ekonomija

Dok u Srbiji, 480.000 ljudi živi na granici apsolutnog siromaštva, prema procenama u našoj zemlji se baca dva miliona kilograma hrane dnevno. Uprkos tome što se hrana sve više donira, a proizvođači hrane i trgovci žele da doniraju viškove hrane narodnim kuhinjama, bankama hrane i dobrotvornim organizacijama, količina hrane koja se donira i dalje čini samo mali deo u ukupnom višku jestive hrane dostupne u Srbiji. Prema analizi koju su sproveli Forum za odgovorno poslovanje i Koalicija za dobročinstvo, donacije hrane u Srbiji bi mogle da budu uvećane na godišnjem nivou za vrednost od blizu 160 miliona dinara (na ukupno 700 miliona dinara), ukoliko bi bio ukinut PDV na donacije hrane.

„Nama je posebno drago što se ove godine priključio i podržao Nacionalni dan davanja ovako veliki broj organizacija iz različitih sektora poslovanja, to pokazuje da smo zajedno jači. Ipak, najznačajniji pomak u rešavanju ovog problema bi bio napravljen ako bismo uspeli da najzad rešimo pitanje ukidanja PDV-a na donacije hrane“, rekao je Veran Matić, izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma.

Kampanja "Spasimo hranu, spasimo humanost“, trajaće do sredine novembra za slučaj da zainteresovane kompanije i organizacije žele da se uključe i doprinesu.

Inače, Koalicija za dobročinstvo i Srpski filantropski forum obeležili su 9. oktobra četvrti po redu Nacionalni dan davanja, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), odajući priznanja kompanijama (34), organizacijama civilnog društva (12) i medijskim kućama (12) koje su dale najznačajniji doprinos kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“, ili su podržale pojedinačne inicijative u okviru kampanje.

“Ovogodišnja tema povećanja donacija hrane i smanjenja bacanja hrane potpuno je u skladu sa američkim vrednostima i običajima koje svakodnevno praktikujemo i negujemo”, rekao je Entoni Godfri, ambasador SAD u Srbiji

Kompanije koje su dobile priznanja su podržale Nacionalni dan davanja i kampanju velikodušnim novčanim donacijama i/ili donacijama u hrani koje će biti podeljene u vidu paketa osnovnih namirnica najugroženijim građanima u Srbiji. Mnoge od ovih organizacija i kompanija su takođe podržale kampanju ustupajući svoj medijski prostor kako bi podpomogle širenje poruka i podizanje svesti građana o problemu bacanja hrane. Kao deo kampanje zagovaranja, predstavnici medija su pripremali hranu sa poznatim kuvarima i restoranima koja je bila podeljena ugroženima, dok su neke kompanije pozvale svoje zaposlene da prikupe donacije u hrani kako bi dali doprinos ovoj inicijativi. I dok se očekuje da će u okviru ove kampanje biti sakupljeno dovoljno hrane da zadovolji osnovne potrebe hiljada građana u narednih nekoliko meseci, glavni cilj je osigurati da u budućnosti donacije hrane postanu pouzdan izvor osnovnih namirnica onima kojima su neophodne.

„Mudri ljudi su rekli da nam život pruža onoliko koliko smo spremni da pružimo drugima i da je bogat samo onaj čovek koji može i želi da pomogne drugima. Upravo na tim principima zajedno stvaramo bolje, humano i solidarno društvo”, rekla je Darija Kisić Tepavčević, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Tokom obeležavanja Nacionalnog dana davanja u Zadužbini Ilije M. Kolarca bile su predstavljene slike koje je uslikalo pet studenata Fakulteta primenjenih umetnosti. Ova dela mladih umetnika će biti poklonjena odabranim kompanijama koje su pružile izuzetnu podršku kampanji.

Nacionalni dan davanja i kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ se realizuju u sklopu Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a koji sprovodi Koalicija za dobročinstvo, na čelu sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena