Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Treća faza kampanje Spasimo hranu, spasimo humanost

U susret Nacionalnom danu davanja
Foto: Vesna Zdravković
Srpska ekonomija

Na Međunarodni dan podizanja svesti o bacanju hrane 29. septembra, kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ ušla je u treću fazu implementacije koja će biti obeležena serijom akcija doniranja hrane tokom oktobra meseca, sa pikom 9. oktobra, na Nacionalni dan davanja, koji će biti obeležen serijom događaja širom Srbije.

U Srbiji 480.000 ljudi ne može da zadovolji osnovne životne potrebe, dok se godišnje baci oko 900.000 tona hrane, a sedam odsto stanovništva živi na granici apsolutnog siromaštva, odnosno gotovo pola miliona ljudi. Kampanjom „Spasimo hranu, spasimo humanost“, Koalicija za dobročinstvo ukazuje na ovaj problem i utiče na povećanje svesti kod građana o problemu bacanja hrane i nedovoljnih donacija hrane, i takođe doprinosi unapređenju praksi koje će podstaći povećanje donacija hrane.

Analiza Koalicije za dobročinstvo pokazala je da bi donacije hrane bile uvećane za 160 miliona dinara godišnje ukoliko bi bio ukinut PDV na donacije hrane, što podržava 88% stanovnika Republike Srbije.

Sa ciljem da poveća svest građana o problemu bacanja hrane i nedovoljnih donacija hrane, a i da doprinese unapređenju propisa i regulativa koje idu u korist povećanju donacija hrane, Koalicija za dobročinstvo je pokrenula 23. avgusta kampanju „Spasimo hranu, spasimo humanost“. Više informacija na spasimohranu.rs

- Ove godine 9. oktobra obeležavamo Nacionalni dan davanja po četvrti put, i ove godine smo posebno ponosni na podršku u promociji i prikupljanju donacija hrane koju nam je pružilo preko 20 kompanija. Od 29. septembra do Nacinalnog dana davanja 9. oktobra koji se obeležava četvrtu godinu za redom u fokusu su novčane donacije. Pozivamo građane i kompanije da posete sajat spasimohranu.rs i da se priključe kampanji. U funkciji je i sms broj 4540 tako da svi zaniteresovani građani koji žele da doprinesu ukupnom fondu za kupovinu paketa hrane za naše najugroženije sugrađane mogu da pošalju poruku čija je cena 100 dinara sa PDV i ista je za korisnike svih mobilnih mreža u Srbiji - rekao je Željko Mitkovski, menadžer Projekta za unapređenje okvira za davanje, ispred Fondacije Ana i Vlade Divac..

U okviru obeležavanja Međunarodnog dana podizanja svesti o bacanju hrane (IDAFLW), i u okviru kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“, petoro mladih likovnih umetnika iz Srbije je predstavilo svoje umetničke vizije o problemu prekomernog bacanja hrane i potrebi da se poveća solidarnost i pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija. 

Jovana Bojić, Aleksa Mišković, Vladimir Neckov, Jelena Janjić i Milica Cerovac su obećavajući talenti sa Fakulteta primenjenih umetnosti u klasi profesora Miroslava Lazovića, čija će dela na kojima su danas počeli da rade, biti izložena javnosti tokom obeležavanja Nacionalnog dana davanja 9. oktobra u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ i poklonjena kompanijama koje su podržale ovu kampanju.

- Velika nam je čast što smo se pridružili ovoj kampanji i što imamo priliku da doprinesemo onime šta najbolje radimo, a to je kroz našu umetnost. Pozivamo i druge građane da podrže kampanju, na najbolji mogući način, pa čak ia ako bi to bilo jednostavnim slanjem SMS poruke u vidu donacije - rekao je Aleksa Mišković, jedan od petoro mladih umetnika koji su slikali.

Istovremeno, kao podršku kampanji, restoran 369 koji posluje u sklopu MaxBet grupacije je pripremio 100 obroka koji su podeljeni prodavcima časopisa Lice ulice.

Za više informacija posetite veb sajt spasimohranu.rs.

Nacionalni dan davanja i kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ se realizuju u sklopu Projekta za unapređenje okvira za davanje koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena