Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hrana nije za bacanje

Dobročinstvo
Piše: Vesna Zdravković

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ počela je u avgustu i traje do decembra. Prikupljane životnih namirnica za socijalno najugroženije, ali i ukazivanje na to da treba da vodimo računa o hrani i podelimo je sa onima kojima je potrebnija. Odaziv velikih kompanija je dobar, kao i pojedinaca i udruženja. Još imate vrmena da se prijavite i uključite u ovu dobrotvornu akciju.

Pre pet, šest godina posetila sam malo, uređeno mesto u Austriji sa oko deset hiljada stanovnika, velikim tržnim centrom, hotelima sa pet zvezdica i fabrikom u kojoj se prave proizvodi od soje. Imala sam priliku da vidim ceo proces, što bi se reklo od njive do trpeze. Posetu i obilazak fabrike posebno sam zapamtila po tome što se otpad od prerađene soje NIJE BACAO, već se koristio kao hrana za stoku, konkretno krave. Upravo iz Austrije dolazi vest koju je prenela Srpska ekonomija. Institut za upravljanje otpadom Biotehničkog univerziteta u Beču obavio je 20-godišnje istraživanje o hrani kao otpadu. Pokazalo se da godišnje u svakom austrijskom domaćinstvu do 133 kilograma hrane završi na otpadu. Procenjeno je takođe, da vrednost tih namirnica iznosi između 250 i 800 evra. Najčešće se bacaju hleb, peciva, voće i povrće.

U Srbiji se baci dva miliona kilograma hrane dnevno, na svetskom nivou to je jedna trećina proizvedene hrane dnevno! Pored toga, može da se govori i o posledicama po životnu sredinu zbog otpada od hrane čime se bavio NALED. Došli su do podatka da se u našoj zemlji godišnje proizvede čak 900.000 tona otpada od hrane, a više od 500.000 tona završi na deponiji gde se njegovom razgradnjom stvara ogromna količina uglen-dioksida i metana koji štete okolini i zdravlju ljudi.

Kampanja traje do decembra

Ovi podaci o bacanju hrane su jedna, veoma važna strana kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja je počela 23. avgustra i trajaće do decembra. U stvari, to je centralna tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana davanja koji se u Srbiji još jednom obeležava 9. oktobra, na dan rođenja velikog srpskog dobrotvora Mihajla Pupina. Kampanjom se želi ukazati na to da hrana koja nama ne treba nekome će značiti mnogo, kaže za Srpsku ekonomiju Marija Batinica, iz Fondacije Ana i Vlade Divac.

- Svakom od nas uvek nešto od hrane ostane u frižideru ili nešto i ne koristimo. To može da se usmeri prema ljudima kojima je hrana potrebnija. U Srbiji skoro pola miliona ljudi živi na ivici apsolutnog siromaštva. Hranu nikako ne smemo da bacamo, već možemo da je podelimo sa prvim komšijom ili beskućnikom.

Donatori su kompanije, ali i pojedinci

Kampanja “Spasimo hranu, spasimo humanost” se realizuje u okviru projekta “Unapređenje okvira za davanje” koji se nalazi u četvrtoj, završnoj godini. Sprovodi ga Koalicija za dobročinstvo predvođena Fondacijom Ana i Vlade Divac uz podršku USAID Srbija. Inače, uoči Nacionalnog dana davanja tačnije 29. septembra počinje prikupljanje donacija hrane koja će trajati mesec dana na celoj teritoriji Srbije.

- Na sajtu spasimohranu.rs biće redovno ažurirani punktovi za građane u kom gradu mogu da donesu hranu koja će kasnije biti distribuirana našim partnerskim insituticijama, u zavisnosi od grada u kojem je hrana prikupljena. Nećemo biti skoncentrisani samo na Beograd, već ćemo gledati da fokus bude na celoj Srbiji, jer svuda ima stanovništva kojima je hrana potrebna.

Sagovornica ističe da se veoma mnogo kompanija odazvalo pozivu, neke su se i samoinicijativno pridružile,kao i organizacije civilnog društva, ali i mnogi građani.

- Imamo i instagram i fejsbuk profil na kojima se nalazi formular preko kojeg mogu svi zaniteresovani da nas kontkatiraju. Građani i kompanije prepoznali su važnost kampanje, tako da nam se svakodnevno javlja dosta ljudi.

Ove nedelje je održana Medijska humanitarna kuhinja. Predstavnici medijskih kuća zasukali su rukave, stavili kecelje i seckali šargarepu, luk, cveklu. Profesionalni kuvari su zatim pripremili grašak, pirinač, meso i mešanu salatu sačinjenu od sirove cvekle, šargarepe i kelerabe uz dodatak susama, limunovog soka i maslinovog ulja. Napravljeno je 135 svežih i zdravih obroka koji su podeljeni organizaciji Adria Srbija i korisnicima LiceUlice.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena