Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti i dalje najpopularnija pozajmica

Zaduživanje stanovništva i privrede
Srpska ekonomija

Niže kamate stope uticale su na rast zaduživanja stanovništva i privrede i u drugom tromesečju ove godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. U navedenom periodu krediti stanovništvu su povećani za skoro 45 milijardi dinara ili za 3,6%, a najveći deo novih zajmova činili su gotovinski krediti – 56,6%. Prosečna nominalna kamatna stopa na dinarske kredite od 8,7% nepromenjena je u odnosu na prvo tromesečje, ali je znatno niža u odnosu na period od pre osam do deset godina kada je išla preko 20%.

Za neplanirane troškove, putovanja, renoviranje stana i slične troškove građani Srbije najviše koriste gotovinske kredite. Ova vrsta pozajmice može da bude od velike pomoći ako se promišljeno odabere ponuda i novcem pažljivo raspolaže. Na prvom mestu, važno je preispitati mogućnosti pre zaduživanja, izračunati približnu visinu rate i da li nakon odbitka ostaje dovoljno novca za ostale životne troškove. Stručnjaci savetuju klijentima da se ne zaleću ni u pogledu iznosa, ni u pogledu perioda otplate. Treba uzeti onoliko novca koliko je potrebno i izračunati optimalan rok otplate.

Za manje iznose najbolje rešenje je kratkoročni keš kredit na 12 meseci. Nije mudro zaduživati se na pet ili više godina za letovanje samo zato što je rata manja, osim ako ne nameravate da se odreknete putovanja u nekom periodu. Obavezno treba obratiti pažnju i na prateće troškove poput naknade za obradu kredita, godišnje naknade za praćenje kredita, osiguranje, kao i na vrstu kamatne stope. Većina ljudi prednost daje kreditima sa fiksnom kamatnom stopom jer u slučaju varijabilne kamatne stope postoji potencijalno veća doza neizvesnosti oko visine rate.

Prema podacima Erste Banke u poslednjih šest meseci, klijenti koji se opredele za keš kredit u proseku pozajme oko 438.000 dinara, sa prosečnim periodom otplate od 55 meseci. Ako se posmatra i keš kredit sa refinansiranjem, prosečan iznos je 579.000 dinara, dok je prosečan period otplate 70 meseci. U kategoriji gotovinskih i kredita za refinansiranje, učešće kredita za refinansiranje je oko 51%, a gotovinskih 49%. Prilikom uzimanja kredita za refinansiranje, u ovoj banci procenjuju da klijenti u proseku uzimaju oko 200.000 dinara dodatnog keša, koji najčešće troše na tekuće životne potrebe.

„U procesu podizanja kredita, savetodavni pristup smatramo veoma važnim i sve više mu se okrećemo, kako bismo klijentima pomogli da donesu za njih najbolje finansijske odluke. Iz razgovora sa njima saznajemo da novac od keš kredita najčešće koriste za renoviranje ili opremanje stana, letovanja i zimovanja, školarinu ili opremu za početak nove školske godine, kao i za kupovinu polovnih automobila, ogreva i zimnice“, navode u Erste Banci.

Kada je u pitanju keš kredit, za ovu vrstu pozajmice nije potreban depozit i nema ograničenja u tome na šta će se trošiti novac. U Erste Banci građanima su na raspolaganju iznosi kredita od 50.000 do 3.500.000 dinara, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i visine redovnih mesečnih primanja, sa efektivnom kamatnom stopom od 6,9% za podnošenje zahteva onlajn. To je znatno niže od prosečne kamatne stope za dinarske gotovinske kredite, koja iznosi 9,4%“.

U okviru te ponude, rok otplate može varirati od šest meseci do 71 mesec za gotovinski kredit i kredit za refinansiranje u drugim bankama, uz mogućnost dobijanja dodatne gotovine. Maksimalan rok otplate za refinansiranje obaveza u svojoj ili drugim bankama (za kredite odobrene do 18.03.2020) sa iznosom kredita koji ne može biti veći od iznosa duga koji se refinansira, je 95 meseci. Refinansiranje obaveza kod druge banke je jednostavno, bez potrebe odlaska u tu banku, jer Erste Banka preuzima na sebe sve obaveze komuniciranja sa starom bankom do zatvaranja kredita.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena