Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obim tržišta nepokretnosti u drugom kvartalu

Republički geodetski zavod
Srpska ekonomija

Tokom drugog kvartala 2021. godine javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu dostavili 48.528 ugovora, što je nešto više od 16.170 ugovora mesečno. Od ukupnog broja dostavljenih ugovora 21% su činili ugovori o poklonu i razmeni i 2% dokumenta koja se ne mogu registrovati u RCN-u, što odgovara prosečnom udelu ovih ugovora u ukupnom broju dostavljenih ugovora.

U drugom kvartalu 2021. godine je, u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, registrovano za 84,5% više ugovora. Najveći porast broja registrovanih ugovora zabeležen je u Nišu – 104,6%, u Beogradu i Kragujevcu – 90% i u Novom Sadu – 81%. U Izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2021. godine, RGZ podseća da je II kvartal 2020. godine obeležilo vanredno stanje zbog pandemije COVID19, kada je usled ograničenja kretanja tokom aprila meseca zabeležen drastičan pad aktivnosti na tržištu nepokretnosti.

Najviše prometovani stanovi

Trendovi učešća različitih vrsta nepokretnosti u ukupnom prometu nisu se značajnije menjali od 2019. godine do danas. U II kvartalu 2021. godine najviše su se prometovali stanovi sa preko 4.300 mesečnih kupoprodaja, građevinsko zemljište sa 3.150 kupoprodaja, stambeni objekti sa preko 2.250, poljoprivredno zemljište blizu 1.800 i dr. Učešće stanova u ukupnom prometu od 29% predstavlja povećanje od 1% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Učešće građevinskog zemljišta u ukupnom prometu u porastu je od 3%, a učešće stambenih objekata i poljoprivrednog zemljišta u padu je za 2%.

Broj prometovanih nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine bio je za 87% veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno za 40% veći u odnosu na II kvartal 2019. godine. Promet svih vrsta i podvrsta nepokretnosti bio je veći u II kvartalu 2021. u odnosu na isti kvartal prethodne godine – promet zemljišta za 85%, objekata za 76% i posebnih delova objekata za 97%. Gledano po većim gradovima, najveće povećanje u prometu zemljišta ostvareno je u Nišu - 143%, a povećanje je zabeleženo i u Kragujevcu – 119%, Novom Sadu – 98% i Beogradu – 93%. Najveći porast u obimu prometa objekata zabeležen u Kragujevcu – 120%, zatim u Nišu – 114%, Novom Sadu – 80%, a najmanji u Beogradu – 53%. Porast prometa posebnih delova objekata po gradovima bio je ujednačeniji u odnosu na porast prometa zemljišta i objekata i iznosio je: 108% u Novom Sadu, 107% u Nišu, 106% u Kragujevcu i 93% u Beogradu.

U odnosu na II kvartal 2020. godine, promet građevinskog zemljišta na nivou države bio je veći za 106%, a poljoprivrednog za 57%. U Nišu je zabeleženo najveće povećanje obima prometa zemljišta – građevinskog za 131% i poljoprivrednog za 129%. Promet stambenih objekata na nivou države u II kvartalu 2021. godine bio je veći za 82% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Najveće povećanje u obimu prometa stambenih objekata zabeleženo je u Kragujevcu – 139% i Nišu – 138%, a porast je zabeležen i u Novom Sadu za 96% i u Beogradu za 65%. Promet vikendica na nivou države u odnosu na drugi kvartal 2020. godine veći je za 8%, a promet pomoćnih objekata za 81%. U II kvartalu 2021. godine je promet stanova na nivou države bio veći za 91% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Gledano po gradovima, u Nišu i u Novom Sadu je zabeleženo povećanje od 101%, u Kragujevcu 92% i u Beogradu 88%. Promet poslovnih prostora bio je veći za 83% na nivou države, pri čemu je u Novom Sadu zabeležen porast od 100%, u Beogradu od 57%, u Nišu za 30%, dok je u Kragujevcu zabeležen pad od 33%. Garažni prostori su prometovani znatno više u odnosu na isti kvartal prethodne godine – za 124%. Gledano po gradovima, porast obima prometa garažnih prostora od 244% zabeležen u Kragujevcu, 152% u Nišu, 141% u Novom Sadu i 108% u Beogradu.

Način plaćanja

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji centralnih gradskih opština Grada Beograda izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji većih gradova – Beograd, Niš, Kragujevac i Novi Sad izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Pandemija je uticala na obim prometa na tržištu nepokretnosti, ali ne i na uobičajene načine plaćanja. U II kvartalu 2021. godine nepokretnosti su u 85% prometa plaćene gotovinom, a u 15% iz kreditnih sredstava. Posmatrano po vrstama nepokretnosti, gotovinom se najviše plaćalo zemljište u 99% prometa zemljišta, mešoviti prometi u 97% prometa mešovitih nepokretnosti, objekti u 93% prometa objekata i posebni delovi objekata u 69% prometa posebnih delova objekata. Iz kreditnih sredstava najviše se finansirala kupovina posebnih delova objekata i to u 31% prometa posebnih delova objekata. Plaćanje iz kreditnih sredstava je u blagom porastu kod kupoprodaja posebnih delova objekata.

Udeo kreditnog plaćanja prometa nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine po većim gradovima kretao se od 20% do 30%. U poređenju sa II kvartalom 2020. godine, udeo kreditnog plaćanja u Beogradu i Nišu povećan je za 4%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu smanjen za 5%, odnosno za 4%. Stanovi su plaćani gotovinom u 65% prometa, a iz kreditnih sredstava u 35%. Najmanje učešće kreditnog plaćanja stanova u II kvartalu 2021. godine bilo je u Nišu – 35%, a najveće u Kragujevcu – 47%. U odnosu na isti kvartal prethodne godine povećanje udela kreditnog plaćanja prometa stanova zabeleženo je u Beogradu – 4% i Nišu – 10%, dok je smanjenje zabeleženo u Kragujevcu i Novom Sadu za 6%.

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine iznosio je blizu 1,6 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2 puta u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno od 1,6 puta u odnosu na II kvartal 2019. godine. Treba napomenuti da je obim prometa u II kvartalu 2020. godine bio manji, što se odrazilo i na količinu novca na tržištu. Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima imao je promet stanova – 57%, stambenih objekata – 10%, građevinskog zemljišta – 8%, poslovnih prostora – 5%, poljoprivrednog zemljišta – 3% i dr. Raznovrsni promet posebnih delova objekata (gde su u preko 90% ugovora prometovani stanovi sa garažnim prostorom), učestvovao je u ukupnom obimu novčanih sredstava sa 5%, a mešoviti prometi sa 7%

Najveće učešće u obimu novčanih sredstava na tržištu stanova imao je Grad Beograd sa ukupno 563 miliona evra, odnosno 65% od obima novčanih sredstava na tržištu stanova u Republici Srbiji. Pored stanova, Grad Beograd je imao najveće učešće i u vrednosti prometovanih poslovnih prostora, garažnih prostora, stambenih objekata, poslovnih objekata i građevinskog zemljišta.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta