Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na jesen stiže MIA, nova radnica meseca u Šapcu i Somboru

Novine u lokalnim samoupravama
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Građani Šapca i Sombora od septembra dobijaju ličnog virtualnog asistenta koji će ih voditi kroz administrativne procedure i biti 24 časa dnevno dostupan za upite o najvažnijim gradskim temama. MIA (Municipal inteligent asistent) je četbot koji zamenjuje odlaske na šaltere i pružanjem informacija u realnom vremenu donosi velike uštede građanima, privredi i lokalnoj samoupravi.

Šapčani će preko Mie moći da dobiju informacije o izdavanju poreskih uverenja, uverenja iz matičnih knjiga i knjige državljana, kao i da prođu kroz postupak za dečiji ili roditeljski dodatak. Somborci će osim o dečijem dodatku i poreskim uverenjima, moći da se kod Mie raspitaju i o visini poreskog duga i kako da dobiju uverenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. I jedni i drugi imaće na raspolaganju i informacije o radnom vremenu gradskih organa, telefonima, kao i aktuelnim dešavanjima.

Digitalne „koleginice“ su sve zastupljenije u svetu, a Sombor i Šabac prvi će u Srbiji dobiti jednu zahvaljujući projektu “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenjem četbot aplikacije”, koji sprovode GIZ, SAGA, NALED, Privredna Komora Republike Srpske i Regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Predstavnici projekta danas i juče su čelnicima dva grada svečano uručili licence za uvođenje četbota. Usluga će moći da se koristi putem sajta grada, Viber-a i Facebook Messenger-a.

– Naša analiza pokazala je da je službenicima u Šapcu za pružanje informacija o izdavanju poreskog uverenja u proseku potrebno 10 minuta na šalteru ili putem mejla, a pet minuta telefonom, što je kad se pomnoži sa 10.500 zahteva godišnje, gotovo 1.550 utrošenih sati rada. U Somboru potroše više od 400 sati na odobravanje dečijeg dodatka. Deo tog vremena će preuzeti MIA čija uloga nije da potpuno zameni službenike, već da ih rastereti dela posla, kako bi mogli da se posvete složenijim procesima koji se još uvek ne mogu digitalizovati – kaže direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić.

MIA je zasnovana na veštačkoj inteligenciji i razgovor s njom je nalik komunikaciji sa drugom osobom.

– Nama inženjerima je veliko zadovoljstvo kada možemo da u naše okruženje uvedemo tehnologije koje su savremene i na istom nivou razvoja kao u najrazvijenijim društvima. Korišćenje četbota zasnovanog na prirodnom razumevanju jezika i mašinskom učenju, globalno postaje tehnologija koja pomaže javnoj upravi da unapređuje usluge. Projekat je prilika ne samo da pomognemo boljoj komunikaciji i jačanju veza između samouprava i stanovništva, već i da više saznamo o potrebama i navikama korisnika, kako bismo unapredili i sopstvene usluge – kaže direktor Divizije za softverska rešenja kompanije SAGA Milan Jevtić.

Projekat je deo šireg programa develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a obuhvata i dve lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, Bijeljinu i Laktaše, u kojima će MIA, između ostalog, pomagati srednjoškolcima da se informišu o uslovima za dobijanje studijskih stipendija i procesu prijave.

– Uvođenjem inteligentnog virtuelnog asistenta u jedinicama lokalne samouprave unapređuju se kvalitet i efikasnost pružanja usluga, čime se stavljaju na raspolaganje korisnicima 24 časa, 7 dana u nedelji. S druge strane, korišćenjem ovakvih digitalnih usluga i elektronske uprave građani i privreda štede vreme, jer se smanjuju posete opštinskim službama, te se skraćivanjem dugačkih birokratskih procedura povećava i zadovoljstvo korisnika - naveo je Zoran Jakovljev, GIZ projektni menadžer.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta