Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Predstave pod lipovim hladom

Počinje s radom pozorište Teatrijum
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Za pozorišnu letnju beogradsku scenu važan je 3. jul, jer se otvara pozorište „Teatrijum“ predstavom „Na Drini ćuprija“ u dramskom tumačenju Tihomira Stanića. Ima simbolike u tome da nešto što je tek u povoju i čemu tek predstoji dalji razvoj otpočne čuvenim Ivom Andrićem. Zna se šta za Stanića prvo znači Ivo Andrić. Konkretno tu predstavu glumac igra već punih 20 godina. Ovo je i godina obeležavanja šest decenija od kako je čuveni Andrić dobio Nobelovu nagradu za kniževnost. Spoj novog i starog do kojeg ne bi došlo da nije bilo apsolutne podrške i pomoći jedne naučno-obrazovne institucije – Beogradskog rektorata i jedne lokalne samouprave – opštine Stari grad.

Tihomir Stanić svoju priču započinje iskreno, o strahu kada je shvatio koliki posao ga čeka za kratko vreme. Taj strah podelio je sa svojim dugogodišnjim kolegom Vladanom Gajovićem. Oni su nosioci ideje o pozorištu „Teatrijum“.

Poznati glumci i alternativne grupe

- Dobili smo prelep prostor za celo leto i jedno dva sata zaista nisam imao nikakvu ideju šta tada da uradimo. Setio sam se da poznajem razne umetnike koji imaju svoje alternativne trupe, a često imaju problem sa prostorom u kojem bi igrali svoje predstave. Pozvao sam Filipa Gajića iz Dorćolskog narodnog pozorišta i on će igrati ovde dve svoje predstave. Pozvao sam Vesnu Stanković i Petra Božovića. Kasnije su mi se ljudi sami javljali. Ko god je pokazao želju da ovde igra dobio je priliku i termin za svoju predstavu.

Jedna od njih je i Tatjana Kecman. Ova iskusna glumica se odvažila da već petnaestak godina radi samostalne projekte odnosno predstave koje nemaju svoju matičnu scenu. Poslednjih godina najređe igra u Begradu i zato je bila veoma srećna kada je Tika Stanić pozvao da se uključi. U julu će igrati sa kolegama tri predstave. U planu je još jedna predstava u avgustu.

- Radujem se ovom celom projektu i mislim da nema potrebe za strahom. Mislim da će uspeti, jer sve ove godine koje su iza mene su dokazale da ako imaš entuzijazam i veliku želju, naravno potrebno je i znanje, nema razloga da se ne uspe.

Savremeni „Don Žuan“

Stanić je najavio za 13. jul premijeru predstave „Don Žuan“. Adaptaciju Molijerovog dela radila je mlada i uspešna apsolventkinja Fakulteta dramskih umetnosti Vida Davidović, dok rediteljsku palicu dele Tihomir Stanić i mladi Marko Misirača. On je umetnički direktor pozorišta „Teatrijum“. Za „Don Žuana“ kaže da ga je Vida Davidović uradila na jedan zanimljiv način, koji je malo nastajao i u hodu.

- Imamo i sjajnu glumačku ekipu. Stefan Radonjić igra tog savremenog Don Žuana, Vladan Gajović je savremeni Zganarel, a tu je i grupa sjajnih mladih glumaca sa naših akademija od kojih su neki već bili angažovani u serijama, a neki će se prvi put pojaviti pred publikom. Vremena imamo malo, ali imamo i jednu zdravu, dobru energiju u ekipi.

Upravnik pozorišta „Teatrijum“ je glumac Vladan Gajović. On je istakao da ga nikada nisu zanimale titule, pa sad i to što je upravnik nije mu od značaja, već je važno da sve samo dobro funkcioniše.

- Kad me je Tika nazvao jednog dana rekao mi je „Bato, uplašio sam se, dva sata plačem, šta da radim“. Ništa, samo je mogao da dobije moju podršku i tako će uvek biti, ne samo ovog leta nego do kraja, jer nas dvojica smo nerazdvojni još iz vremena osamdesetih godina. Sada smo se posle deset godina opet našli ovim povodom. Siguran sam da će pozorište „Teatrijum“ da traje.

Region u Beogradu

Ovu pozorišnu sezonu pod lipovim hladom Tihomir Stanić je nazvao nultom. Već se razmišlja i o predstavama za sledeće leto.

- Planiramo da u sledećeoj sezoni napravimo nekoliko namenskih premijera za ovaj prostor, da ga drugačije organizujemo, da tu napravimo tribine sa sve četiri strane sa binom na centru. Želimo i da pokrenemo novi projekat odnosno da napravimo smotru ispitnih predstava Akademija umetnosti iz celog regiona. Dok bude trajala smotra da se održavaju okrugli stolovi i razgovori o predstavama, da gledaju jedni druge, da se upoznaju i da na samom početku glumačke karijere upamte i naš grad i ovaj prostor kao dobrog domaćina za sve umetnike.

Dvorište Kapetan Mišinog zdanja ovog leta biće oplemenjeno predstavama do 31. avgusta. Karte za pozorite „Teatrijum“ mogu se kupiti onlajn preko sajta tickets.rs, kao i na blagajni na sam dan igranja predstave. Koštaju 700 i 900 dinara. Za studente Beogradskog univeziteta biće obezbeđeno najmanje po 20 besplatnih karata, a organizatori razmišljaju i o solidarnoj kupovini karata pri kojoj će neko moći da kupi kartu za nekog ko za to trenutno nema mogućnosti.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća