Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Finansijska ušteda, udobniji dom i očuvanje životne sredine u jednom

Energetski efikasna rešenja
Srpska ekonomija

Kada je prošle godine objavljeno da je pandemija dovela do smanjenja ekološkog otiska od 9,3 odsto, što se smatra najvećim smanjenjem u proteklih pola veka, mnogi su to videli kao jedan od njenih retkih pozitivnih aspekata. Istina je, međutim, da će ovaj efekat biti kratkotrajan, usled oživljavanja privrede i normalizovanja saobraćaja. Iako kao pojedinci možemo da imamo vrlo mali uticaj na globalne tokove, navike koje usvajamo i energetski efikasna rešenja koja primenjujemo u svom domu mogu značajno da doprinesu očuvanju životne sredine. Osim što smanjuje emisiju gasova koji proizvode efekat staklene bašte, prednost ovih rešenja ogleda se i u tome što u našem domaćinstvu dovode do značajnih ušteda.

Procenjuje se da domaćinstva na Zapadnom Balkanu troše oko tri puta više energije od evropskih zemalja. Kada je o Srbiji reč, podaci pokazuju da čak oko 300.000 kuća nema ni termoizolaciju i troši četiri do pet puta više energije nego domaćinstva u Evropskoj uniji.

Koliku uštedu možemo da ostvarimo uz pomoć energetski efikasnih rešenja?

Najveći deo energije troši se na zagrevanje i hlađenje prostorija, a prema nekim procenama domaćinstva na ove stavke troše i do 50 odsto svojih mesečnih prihoda. Svrha energetski efikasnih rešenja je da dovedu do smanjenja nepotrebne potrošnje energije, što direktno dovodi do finansijskih ušteda.

Tako, na primer, izolacija mineralnom vunom i stiroporom i ugradnja kvalitetnih vrata i prozora pomažu da u prostoriji duže održimo željeni nivo temperature. Savremeni grejni sistemi, kao što su kotlovi na biomasu i pelet, menjaju sisteme koji koriste fosilna goriva, dovode do uštede troškova i smanjenja zagađenja. U kombinaciji sa drugim sistemima obnovljive energije, poput solarnih panela ili toplotnih pumpi, ušteda je još veća.

Da računica bude jasnija, procene pokazuju da se ugradnjom 10 cm toplotne izolacije u neizolovanu kuću sa grejanjem na gas može godišnje uštedeti oko 440 evra. Ukoliko ta kuća koristi električno grejanje, godišnje se može uštedeti oko 710 evra, odnosno 750 evra za kombinaciju plave i crvene zone. Za domaćinstva koja se greju uz pomoć peći na pelet moguća je godišnja ušteda i do 550 evra.

Osim ugradnje ovih rešenja, koja kao početna investicija zahtevaju nešto veće izdatke, značajne uštede možemo ostvariti i tako što ćemo standardne halogene sijalice zameniti led rasvetom, ili dotrajale kućne uređaje, poput frižidera, zamrzivača, veš mašina i klima uređaja, zameniti onim novije generacije koji troše manje energije. Njihova energetska efikasnost označena je ocenama u vidu boja – zelena označava najveću, a crvena najmanju energetsku efikasnost. Najzad, ako želimo da smanjimo potrošnju energije u svom domu, čak i svakodnevne navike, poput korišćenja struje tokom niže tarife i gašenja svetla u prostorijama koje ne koristimo, mogu da ostvare vidljive uštede.

Višegodišnja finansijska podrška za energetski efikasna rešenja

Već nekoliko godina unazad Erste Banka, zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kroz Program finansiranja zelene ekonomije (GEFF) za Zapadni Balkan, aktivno promoviše energetsku efikasnost u domaćinstvima. Početkom juna, Erste Banka je potpisala drugu po redu kreditnu liniju obezbedivši dodatnih 10 miliona evra dostupnih građanima za ulaganje u poboljšanje energetske efikasnosti.

Prošlogodišnji podaci Erste Banke ukazuju na veliko interesovanje klijenata za ove kredite. Prosečan iznos kredita je bio 398.500 dinara, dok je prosečan vremenski period otplate bio 46 meseci. Građani su ova sredstva najčešće koristili za izolaciju zidova i krova, zamenu stolarije, kao i za instaliranje kotlova na biomasu i pelet. Najveći broj kredita za energetsku efikasnost je odobren u Vranju, Zrenjaninu i Somboru.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća