Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija kreće ka inkluzivnom razvoju posle pandemije

Ženeva
Srpska ekonomija

Srbija sprovodi opsežne reforme usmerene ka konsolidovanju konkurentne tržišne privrede. Uz investicije, Vlada smatra trgovinu jednim od osnovnih stubova strukturne transformacije i inkluzivnog rasta. U reformama se prioritet daje usklađivanju netarifnih mera. U sklopu tih napora, Vlada Republike Srbije će se koristiti preporukama Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE) o otklanjanju regulatornih i procesnih barijera trgovini robom, koje su uticale na povećanje troškova transakcija i time podrivale efikasnost celokupnog lanca snabdevanja, otvaranje radnih mesta i konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu.

Preporuke su formulisane uz konsultacije sa Vladom i zasnivaju se na nalazima UNECE studija pod nazivom „Regulatorne i procesne trgovinske barijere: procena potreba” i „Uticaj COVID-19 na trgovinu i strukturnu transformaciju u Srbiji: podaci iz ankete mikro, malih i srednjih preduzeća koju je sprovela UNECE”, koje su danas predstavljene u Ženevi.

Izvršna sekretarka UNECE Olga Algajerova istakla je da su se „studije UNECE o regulatornim i procesnim trgovinskim barijerama i procenama efekata COVID-19 pokazale kao delotvoran instrument pomoću kog države članice mogu da utvrde uska grla u svojim trgovinskim tokovima, koja utiču i na kretanje najvažnijih vrsta robe. UNECE je čvrsto opredeljena da podrži nastojanja Srbije da trgovinu stavi u funkciju održivog ekonomskog oporavka potrebnog za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja."

Trgovina kao motor inkluzivnog razvoja

Reforme u Srbiji rukovode se pristupom razvoju u čijem se središtu nalazi trgovina, što je u skladu sa multilateralnim trgovinskim sistemom, iako Srbija još nije članica Svetske trgovinske organizacije (STO), i odvija se na osnovu bilateralnih i regionalnih sporazuma o saradnji.

Razvojne aktivnosti Srbije bazirane na trgovini ušle su u novu fazu 2010. godine, kada je stupio na snagu Prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima sa Evropskom zajednicom. Taj sporazum je sastavni deo Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom (EU), koji je stupio na snagu 2013. godine; njime se uspostavlja osnova za razvoj slobodne trgovine između Srbije i EU i daje podstrek za šire sprovođenje reformskih i razvojnih inicijativa u Srbiji.

Usluge su nosilac privrede Srbije: taj sektor stvara više od 50 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i zapošljava oko 70 odsto radne snage (2019). Industrija je na drugom mestu, sa učešćem od 20 odsto u BDP-u i 25 odsto u ukupnoj zaposlenosti u 2019, a zatim slede poljoprivreda i građevinarstvo.

Vlada preduzima mere da prevaziđe izazove vezane za spoljnotrgovinski deficit (6,7 milijardi američkih dolara u 2020. godini), ograničen krug trgovinskih partnera i slabe proizvodne kapacitete mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), koja čine 99 odsto registrovanih privrednih subjekata. Ta preduzeća se uglavnom bave delatnostima sa niskom dodatom vrednošću, a samo jedan mali segment izvozi u kontinuitetu.

Strukturne reforme sprovedene poslednjih godina, zajedno sa merama pomoći i podrške Vlade za ublažavanje ekonomskih posledica pandemije COVID-19, daju rezultate. Realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2021. iznosio je 1,7 odsto u odnosu na isti kvartal 2020. godine, a centralna banka procenjuje da će rast u 2021. godini dostići 6 odsto. Međutim, po svemu sudeći, stopa nezaposlenosti se kreće sa izvesnim zaostatkom i procenjuje se da će do kraja četvrtog kvartala 2021. godine dostići 9,9 odsto. Osim toga, i pored poboljšanja, nejednakosti i dalje predstavljaju izazov, jer je u 2019. godini 23,2 odsto stanovništva bilo u riziku siromaštva.

Podrška ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja (COR)

Preporuke UNECE nadovezuju se na ostvarene rezultate dosadašnjih reformi i usmerene su ka pospešivanju efikasnosti u celokupnom lancu snabdevanja i pružanju podrške razvoju preduzeća. U preporukama su date praktične, delatne mere koje odgovaraju na neposredne i dugoročne potrebe zemlje u pogledu izgradnje kapaciteta, a zasnivaju se na međunarodnim primerima najbolje prakse i preporukama, standardima i smernicama UNECE o najboljoj praksi u oblasti olakšavanja trgovine i regulatorne saradnje, kao i na uspešnim iskustvima u razvoju preduzeća.

Preporuke su grupisane u šest oblasti:

Prevazilaženje finansijske krize MMSP, što podrazumeva širenje obuhvata kreditnih programa za pomoć privredi kako bi se rešio problem likvidnosti MMSP i objavljivanje detaljnih informacija o postupku prijavljivanja.

Povećavanje transparentnosti u trgovini tako što će, pored objavljivanja ažurnih informacija o trgovinskim pravilima i postupcima na internetu, državni organi jačati svoje kapacitete kako bi mogli da pripreme prateće materijale sa objašnjenjima tih pravila i njihovih implikacija i da vode stalne konsultacije sa privatnim sektorom.

Prelazak na bespapirno trgovinsko okruženje uz usaglašene napore da se racionalizuju, usklade i standardizuju zahtevi u pogledu informacija, da bi se stvorili uslovi za uspostavljanje onlajn sistema za jednokratno podnošenje podataka u skladu sa preporukama Centra Ujedinjenih nacija za olakšavanje trgovine i elektronsko poslovanje (UN/CEFACT) i poslovnim standardima.

Dalje skraćivanje postupka carinjenja, između ostalog i usklađivanjem radnog vremena kontrolnih organa, racionalizacijom postupaka kontrole, daljim razvojem sistema upravljanja rizikom i odgovarajućim opremanjem graničnih prelaza.

Konsolidovanje nacionalnog sistema infrastrukture kvaliteta, uz obezbeđivanje dodatnih resursa za prevazilaženje nedostatka kapaciteta u oblastima standardizacije, ocene usaglašenosti i metrologije.

Usklađivanje privrede, a posebno MMSP, sa regulatornim zahtevima na domaćem i stranim tržištima putem ciljanih programa za razvoj njihovih proizvodnih kapaciteta.

Povećavanjem efikasnosti u lancu snabdevanja i pružanjem podrške razvoju preduzeća, preporuke će doprineti napretku u dostizanju Ciljeva održivog razvoja broj 1 (svet bez siromaštva), 8 (dostojanstven rad i ekonomski rast), 9 (industrija, inovacije i infrastruktura), 16 (mir, pravda i snažne institucije) i 17 (partnerstvom do ciljeva).

UNECE će pružati pomoć Vladi Republike Srbije u sprovođenju preporuka u saradnji sa razvojnim partnerima, uz neposredno učešće Kancelarije stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji. Nalazi i preporuke proistekli iz studija odraziće se i na Okvir razvojne saradnje sa UN, čiji je cilj da podrži zemlju u ostvarivanju ključnih prioriteta i prevazilaženju nedostataka na putu ka dostizanju COR.

Više informacija dostupno je na stranici: http://www.unece.org/tradewelcome/studies-on-regulatory-and-procedural-barriers-to-trade.html

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća