Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Unapređenje inovacionog ekosistema

Mesec inovacija
Srpska ekonomija

Kreiranje regionalnih programa podrške, uključivanje startapova u lance dobavljača za veliku privredu i državu i stimulisanje većeg učešća zaposlenih u inoviranju samo su neke od više od 30 preporuka koje su u Mesecu inovacija u okviru Startech programa prikupljene kroz dijalog sa zajednicom. Na tri okrugla stola u Nišu, Novom Sadu i Beogradu više od 100 učesnika dalo je svoje viđenje inovacionog ekosistema, a ključne preporuke našle su se i u Analizi stanja inovacija i procesa digitalne transformacije.

Jedna od ključnih prepreka za srpske inovatore je finansiranje, pre svega u ranoj fazi razvoja proizvoda ili usluga. Analiza stanja inovacija i procesa digitalne transformacije koju je tokom Meseca inovacija predstavio NALED, pokazuje da je budžetsko ulaganje Srbije u istraživanje i razvoj od 0,89% BDP-a dva i po puta niže u odnosu na prosek EU (2,19%), kao i ulaganje privatnog sektora, čije je učešće svega 0,36% BDP-a – polovina od onoga što ulaže privatni sektor u novim članicama EU, i četvrtina ulaganja na nivou cele EU. Zbog toga, ali i nedovoljne informisanosti devet od 10 inovatora u Srbiji samofinansira svoj inovativni proizvod ili uslugu, čak 80% njih ne aplicira za programe podrške, dok svega 1% koristi alternativne izvore finansiranja. Kao rešenje za ovaj problem učesnici okruglih stolova predložili su povećanje budžetskih ulaganja, veći broj raspoloživih fondova za finansiranje u ranoj fazi razvoja, pre svega kroz bespovratna sredstava, kao i veću ulogu države u smanjenju rizika investicije za alternativne izvore finansiranja kroz ko-investiranje ili garantne šeme.

Prostor za unapređenje postoji i na planu saradnje nauke i privrede. Podaci pokazuju da je istraživačka populacija u Srbiji duplo manja od proseka EU i primarno koncentrisana u visokom obrazovanju (72% prema 40% u EU), dok privatni sektor angažuje svega 2% istraživača u Srbiji (EU: 46%). Stoga ne čudi podatak da je samo 3% biznis inovatora razvilo inovaciju u saradnji sa akademskom zajednicom. Kako bi Srbija postala konkurentna razvijenim zemljama, preporuka je da se nagrade svi oblici akademske saradnje sa privredom, da se uvedu industrijski doktorati po uzoru na liderske zemlje u domenu inovacija, kao i kursevi tehnopreduzetništva na tehničkim fakultetima.

Da bi inovacije bile održive, važno ih je zaštititi, što se sudeći po podacima ne dešava često u Srbiji. Nalazi analize pokazuju da je svega 2% inovatora u Srbiji apliciralo za patent, a da je broj prijavljenih patenata na milion stanovnika – 50, skoro pet puta je manji od proseka EU (230). Predlozi koji su prikupljeni u okviru Meseca inovacija ukazuju na to da treba kontinuirano edukovati sve aktere inovacionog ekosistema o važnosti intelektualne svojine i njene zaštite, kao i razviti modele internih pravilnika o pitanjima vezanim za intelektualnu svojinu.

Vodič za trasiranje daljeg pravca razvoja inovacionog ekosistema mogu biti zemlje koje zauzimaju vodeće pozicije na globalnim indeksima inovacija poput Singapura, Izraela ili Finske. „Od šampiona inovacija Srbija može da nauči o važnosti obrazovanja koje bi iznedrilo inovatore, pre svega kroz ulaganje u obrazovanje i nastavni kadar, i komercijalizaciju naučnih rezultata i privlačenje talenata. Kad je reč o inovacionim politikama, opet se vraćamo na veće ulaganje u R&D, ali i fokus na savremenim tehnologijama poput veštačke inteligencije, u industrijama koje imaju komparativnu prednost. Na kraju, važna je uloga javnog sektora koji u ovim zemljama služi kao primer inovatorima,“ ističe Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za preduzetništvo i investicije u NALED-u.

Iako je Mesec inovacija zvanično završen, na platformi za dijalog programa Startech do kraja godine je moguće ukazati na izazove i ponuditi rešenja. Najbolji predlozi naći će se u Sivoj knjizi inovativnog i visokotehnološkog preduzetništva koju priprema NALED i koju će u narednim mesecima predstaviti javnosti, institucijama i Savetu za podsticanje razvoja digitalne ekonomije i inovacija. Kampanja Mesec inovacija deo je Startech programa, koji sprovodi NALED, uz podršku kompanije Philip Morris International.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena