Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hrana nije za bacanje

Dobročinstvo
Piše: Vesna Zdravković

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ počela je u avgustu i traje do decembra. Prikupljane životnih namirnica za socijalno najugroženije, ali i ukazivanje na to da treba da vodimo računa o hrani i podelimo je sa onima kojima je potrebnija. Odaziv velikih kompanija je dobar, kao i pojedinaca i udruženja. Još imate vrmena da se prijavite i uključite u ovu dobrotvornu akciju.

Pre pet, šest godina posetila sam malo, uređeno mesto u Austriji sa oko deset hiljada stanovnika, velikim tržnim centrom, hotelima sa pet zvezdica i fabrikom u kojoj se prave proizvodi od soje. Imala sam priliku da vidim ceo proces, što bi se reklo od njive do trpeze. Posetu i obilazak fabrike posebno sam zapamtila po tome što se otpad od prerađene soje NIJE BACAO, već se koristio kao hrana za stoku, konkretno krave. Upravo iz Austrije dolazi vest koju je prenela Srpska ekonomija. Institut za upravljanje otpadom Biotehničkog univerziteta u Beču obavio je 20-godišnje istraživanje o hrani kao otpadu. Pokazalo se da godišnje u svakom austrijskom domaćinstvu do 133 kilograma hrane završi na otpadu. Procenjeno je takođe, da vrednost tih namirnica iznosi između 250 i 800 evra. Najčešće se bacaju hleb, peciva, voće i povrće.

U Srbiji se baci dva miliona kilograma hrane dnevno, na svetskom nivou to je jedna trećina proizvedene hrane dnevno! Pored toga, može da se govori i o posledicama po životnu sredinu zbog otpada od hrane čime se bavio NALED. Došli su do podatka da se u našoj zemlji godišnje proizvede čak 900.000 tona otpada od hrane, a više od 500.000 tona završi na deponiji gde se njegovom razgradnjom stvara ogromna količina uglen-dioksida i metana koji štete okolini i zdravlju ljudi.

Kampanja traje do decembra

Ovi podaci o bacanju hrane su jedna, veoma važna strana kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja je počela 23. avgustra i trajaće do decembra. U stvari, to je centralna tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana davanja koji se u Srbiji još jednom obeležava 9. oktobra, na dan rođenja velikog srpskog dobrotvora Mihajla Pupina. Kampanjom se želi ukazati na to da hrana koja nama ne treba nekome će značiti mnogo, kaže za Srpsku ekonomiju Marija Batinica, iz Fondacije Ana i Vlade Divac.

- Svakom od nas uvek nešto od hrane ostane u frižideru ili nešto i ne koristimo. To može da se usmeri prema ljudima kojima je hrana potrebnija. U Srbiji skoro pola miliona ljudi živi na ivici apsolutnog siromaštva. Hranu nikako ne smemo da bacamo, već možemo da je podelimo sa prvim komšijom ili beskućnikom.

Donatori su kompanije, ali i pojedinci

Kampanja “Spasimo hranu, spasimo humanost” se realizuje u okviru projekta “Unapređenje okvira za davanje” koji se nalazi u četvrtoj, završnoj godini. Sprovodi ga Koalicija za dobročinstvo predvođena Fondacijom Ana i Vlade Divac uz podršku USAID Srbija. Inače, uoči Nacionalnog dana davanja tačnije 29. septembra počinje prikupljanje donacija hrane koja će trajati mesec dana na celoj teritoriji Srbije.

- Na sajtu spasimohranu.rs biće redovno ažurirani punktovi za građane u kom gradu mogu da donesu hranu koja će kasnije biti distribuirana našim partnerskim insituticijama, u zavisnosi od grada u kojem je hrana prikupljena. Nećemo biti skoncentrisani samo na Beograd, već ćemo gledati da fokus bude na celoj Srbiji, jer svuda ima stanovništva kojima je hrana potrebna.

Sagovornica ističe da se veoma mnogo kompanija odazvalo pozivu, neke su se i samoinicijativno pridružile,kao i organizacije civilnog društva, ali i mnogi građani.

- Imamo i instagram i fejsbuk profil na kojima se nalazi formular preko kojeg mogu svi zaniteresovani da nas kontkatiraju. Građani i kompanije prepoznali su važnost kampanje, tako da nam se svakodnevno javlja dosta ljudi.

Ove nedelje je održana Medijska humanitarna kuhinja. Predstavnici medijskih kuća zasukali su rukave, stavili kecelje i seckali šargarepu, luk, cveklu. Profesionalni kuvari su zatim pripremili grašak, pirinač, meso i mešanu salatu sačinjenu od sirove cvekle, šargarepe i kelerabe uz dodatak susama, limunovog soka i maslinovog ulja. Napravljeno je 135 svežih i zdravih obroka koji su podeljeni organizaciji Adria Srbija i korisnicima LiceUlice.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta